Mons. Josip Mrzljak, biskup u miru, predslavio je u varaždinskoj katedrali u ponedjeljak 28. rujna euharistijsko slavlje u povodu 23. obljetnice uspostave Varaždinske biskupije.

S umirovljenim biskupom Josipom u zajedništvu bili su mons. Bože Radoš, varaždinski biskup, mons. Antun Perčić, generalni vikar, kanonici Stolnog kaptola, svećenici iz centralnih biskupijskih ustanova, župnici varaždinskih župa i drugi svećenici, objavljeno je na stranicama Varaždinske biskupije.

Na početku misnog slavlja biskup Mrzljak je, pozdravljajući okupljene svećenike, redovnike, redovnice i vjernike laike, podsjetio kako je na današnji dan prije 23 godine svečano započeo život ove naše mjesne Crkve. Želimo Bogu zahvaliti za proteklo vrijeme, te moliti Božji blagoslov za današnje vrijeme, ali i mnoga buduća vremena, poručio je uvodno mons. Mrzljak.

U svojoj je propovijedi biskup Mrzljak kazao kako je Crkva predmet vjere te da su upravo ovakve obljetnice Crkve prilika da učvrstimo svoju vjeru.

“Po krštenju smo svi postali dio Crkve. Kada govorimo o dionicima Crkve u hrvatskome narodu, možemo vidjeti kako su njegova velika većina članovi Crkve. Pitanje je koliko su toga svjesni svi oni koji su po krštenju postali članovima Crkve. Ta svijest Crkve kao o nekom uskom krugu svećenika, biskupa, redovnika ili redovnica bila je sigurno poticaj našim ocima na II. vatikanskom saboru da malo pojasne Crkvu. Upravo dokument tada donesen govori kako je Crkva narod Božji. Crkva su svi oni kršteni, grešni ljudi ovdje na Zemlji. Isto tako, Crkva nije samo ono što se vidi. Glavni i najsnažniji dio Crkve je proslavljen na Nebu. Crkva su i duše u Čistilištu. Razmišljajući o Crkvi polazimo od Jeruzalema gdje je preko Isusa ustanovljena Crkva kao Božje djelo. Zato možemo kazati kako je Crkva sakrament, vidljivi znak Onog nevidljivog. Crkva je daleko više od onoga što ljudi mogu opaziti. Ljudi često gledaju na onaj najuži dio Crkve, ali ona je daleko šira od toga i upravo u današnjem vremenu želi biti Isusov znak na Zemlji. Crkva želi poput pastira pozivati i brinuti se o ljudima i to ne samo o onima koji su unutar Crkve, već kao Božja briga za svakog čovjeka. Crkva čuva poklad vjere, ali nas i uči ono što je Isus učio apostole. Crkva čuva Riječ koju nam je Isus dao, onu istu Riječ koja traje već 20 stoljeća, a za koju će nam neki danas reći da je zastarjela. Crkva čuva Božju Riječ da bi svjedočila i prepoznala Isusovo djelo spasenja za čovjeka”, rekao je biskup Mrzljak.

Govoreći o našoj mjesnoj varaždinskoj Crkvi koja ovih dana slavi 23 godine, biskup Josip je poručio kako svi trebamo biti svjesni da smo samo jedan maleni dio u povijesti Crkve. A to tome kako se treba odnositi prema Crkvi, kao i onome koji predsjeda Ljubavi, pokazao nam je, poručio je mons. Mrzljak, suzaštitnik Varaždinske biskupije blaženi Alojzije Stepinac.

“Blaženom Alojziju su nudili da se odrekne Rima i zauzvrat će biti slobodan, ali i prvi i najvažniji u Hrvatskoj. Dakako da se njegova vjera pokazala u tome da nikada nije imao niti primisli da bi se mogao odreći zajedništva i jedinstva u Crkvi. Svaka biskupija, pa tako i ova naša Varaždinska, samostalna je zajednica, a ipak je tako usko povezana s jednom Crkvom kojom u ljubavi predsjeda rimski biskup. To je ta mjesna Crkva koja živi i u svojim župnim zajednicama i pokazuje nam kako Crkva u današnjem svijetu treba živjeti i svjedočiti bez obzira na to kroz kakve oluje prolazila”, poručio je biskup Mrzljak.

Podsjetimo, Sveta Stolica obznanila je 5. srpnja 1997. godine odluku Svetog Oca Ivana Pavla II. o ustanovljenju Varaždinske biskupije, te je za njezinog prvog biskupa imenovao mons. Marka Culeja, dotadašnjeg pomoćnog zagrebačkog biskupa. Svečanost proglašenja Varaždinske biskupije i ustoličenja mons. Marka Culeja za prvog varaždinskog biskupa održana je 28. rujna 1997. godine u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Varaždinu, koja je osnutkom Biskupije postala katedralom.