Collage2 telegram news bar izmišljen citat biskupa

“Krah ultradesnog Kaptola: ‘Sad je potpuno jasno: našeg će Bozanića pomesti Papina liberalna struja'” naslov je članka nedavno objavljenog u hrvatskom tjedniku Telegram. U njemu autor Mladen Pleše nudi još jednu predvidljivu “analizu” zbivanja u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj iz diskursa svjetovnog medija i njemu pripadajućeg lijevo-liberalnog svjetonazorskog sklopa.

Tvrdnja koja se šepuri u naslovu ovoga članka rezultat je već toliko puta ponavljane teze o navodnom “sukobu” između pape Franje i zbora hrvatskih biskupa koji, kao, nisu usklađeni s njegovim pastoralnim pristupom. Pleše nam iznova nudi ispolitiziranu i ideologiziranu sliku o “nacionalističkim” hrvatskim biskupima i njihovom “antipodu” papi Franji koji ima sasvim drugačiji “politički kurs” i koji je zbog toga “nezadovoljan” stanjem u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u kojemu najveći utjecaj ima kardinal Josip Bozanić. Pokazatelj toga, tvrdi autor Telegrama, jest imenovanje novih biskupa (krčkog Ivice Petanjaka, vojnog ordinarija Jure Bogdana te gospićko-senjskog Zdenka Križića) koje je “iznenadilo” Kaptol. Usput rečeno, autor ima tendenciju koristiti riječ “Kaptol” kao nekakvo mitološko mjesto potpune i cjelovite moći u Katoličkoj Crkvi, što samo govori o njegovom nepoznavanju načina funkcioniranja biskupija i kanonske autonomnosti svakog pojedinog biskupa.

Kao i svaka druga teorija zavjere i ona iznesena u ovom tekstu ima elemenata istine. Nema sumnje kako su nedavno izabrani biskupi doista stanoviti zaokret u odnosu na ranija biskupska imenovanja. Prije svega po tome što dva nova biskupa dolaze iz redovničkih zajednica (franjevačke i karmelićanske), a poznato je kako je to češće iznimka nego pravilo. Oni će sa sobom u biskupski zbor donijeti svoju redovničku duhovnost i, samim time, stanovite promjene. Jasno je, nadalje, kako Sveta Stolica u svojim odlukama o imenovanjima biskupa prepoznaje i podržava potrebe Crkve u Hrvatskoj. Pastoralni i teološki izazovi koji stoje pred Crkvom danas nisu, u tom smislu, jednaki onima koji su pred njom bili prije dvadesetak godina. Sukladno tome, novi biskupi vjerojatno donose nešto drugačiji senzibilitet sa sobom.

Međutim, jedno je ukazati na takve promjene, a nešto je sasvim drugo prikazivati ih kao borbu za političku moć i utjecaj, onako kako ih prikazuje Pleše, naravno uz citate „neimenovanog, visokopozicioniranog izvora u Crkvi“ koji treba takve teze potkrijepiti. Tendencija teksta je očita, kao i njegov tajming. Spominjanje kardinala u naslovu i tekstu posljedica je njegova ukazivanja na loše stanje u hrvatskim medijima o koje se „očešao“ tijekom svoje nedavne uskrsne homilije. Bozanić je progovorio o zlu koje želi zavladati svim aspektima društva, pa i medijskim svijetom. Očito su se mnogi u njegovoj dijagnozi prepoznali, pa su nakon toga iz tih medija uslijedili napadi na kardinala. Pri tome, većina njih je Bozanićevu homiliju uspoređivala kao nešto nespojivo s retorikom pape Franje. Takvima je očito promaklo koliko je Papa često progovarao o zlu i Sotoni koji želi zavladati svijetom (vidi OVDJE, OVDJE i OVDJE) kao što im je promaklo i kako je kao nadbiskup Buenos Airesa govorio, primjerice, o gay brakovima („To je ‘potez’ oca laži koji želi zbuniti i zavarati Božju djecu“).

Pri tome, ovaj napad upućen iz Telegrama ne bi zasluživao posebnu pozornost da u njemu nema novinarskih pogrešaka koje graniče s tragikomičnim.

Kao prvo, tekst netočno navodi kako je biskupa dubrovačkog Matu Uzinića imenovao papa Franjo. Uzinić je za biskupa zaređen 2011. još za vrijeme pontifikata pape Benedikta XVI. Ali, činjenica da je „konzervativni“ Ratzinger biskupom imenovao „liberalnog“ Uzinića nije se uklapala u teze autora, pa ju je odlučio ignorirati.

Nadalje, u jednom trenutku Pleše piše:

„Biskup Slobodan Štambuk traži da hrvatski predsjednik bude katolik ne samo po krsnom listu nego i po svjedočanstvu života u vjeri, što nije sukladno Ustavu.“

Koji je to Ustav koji građaninu brani živjeti po načelima njegove vjere i na koji se novinar poziva, teško je reći. To sigurno nije hrvatski Ustav koji u svom članku 40. svakom građaninu jamči slobodu savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja. To je, uostalom, jedan od temeljnih postulata svake demokratske države.

Međutim, slijedi vrhunac novinarske „zaigranosti“ autora Telegrama.

„Pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić ustvrdio je kako je šteta što je poznati beogradski pjevač Željko Joksimović Srbin, ‘ali ako se oženi Hrvaticom te ako se pet njegovih naraštaja vjenča za čiste Hrvate, mogli bismo njegove potomke pozvati da žive u Hrvatskoj’“, piše Pleše.

Gore navedeni citat novinar je mogao pronaći samo na satiričkoj stranici News Bar. On je, naime, dijelom njihovog članka u kojem su se svojom selektivnom satiričkom “oštricom” opet obrušili na njihovu omiljenu metu – Katoličku Crkvu.

Dakle, analize crkvene stvarnosti koje pretendiraju biti „autentične“ kao referencu navode, i to potpuno ozbiljno, izmišljene citate sa satiričkih stranica.

Nije to, nažalost, rijetka pojava. Niti je povezana s ideološkim te svjetonazorskim preferencijama autora. Svojedobno je tjednik 7Dnevno objavio analizu Papina posjeta Sarajevu koju je utemeljio na izmišljenom citatu poglavara Katoličke Crkve (više o tome OVDJE).

Nakon svega, možemo samo zaključiti da oni koji žele analizirati Katoličku Crkvu u hrvatskom društvu ipak to čine malo novinarski i profesionalno vjerodostojnije.

Ne moraju tu Crkvu nužno razumjeti, ali bilo bi dobro da barem malo poznaju temeljne činjenice njene stvarnosti i djelovanja.

Goran Andrijanić | Bitno.net