SplitFoto: IKA
Obraćajući se sudionicima skupa, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić istaknuo je da u evanđelju Isus riječima da mu je “žao naroda” na neki način želi unijeti dimenziju samilosti i brige prema narodu. “Pojam pleme, narod i društvo se kroz povijest mijenja, ali temeljna odrednica katoličkoga svećenika uvijek ostaje, jer svećenik nije vezan unutar granica svojega naroda, a osim toga narod Božji ne poznaje granice”, istaknuo je nadbiskup Barišić. U tom je surječju dodao da je dimenzija naroda konkretna i utjelovljena u svoju kulturu, ali ona nije time ograničena.

Rektor splitskoga Sveučilišta dr. Ivan Pavić istaknuo je da je suvremena zapadna civilizacija u bitnom kršćanska civilizacija, a obje temeljne ideje na kojima počiva – ideja svjetske zajednice i ideja svjetske povijesti – izvorno su kršćanske. “Ideja svjetske zajednice rezultat je dosljednog promišljanja izvorno kršćanske postavke da su svi ljudi bez razlike djeca Božja, ta ideja kroz proces globalizacije danas i praktično zaživljava. Ideja svjetske povijesti ‘humanizirana’ je ideja Božjeg plana o spasu svijeta i svih njegovih bića pri čemu čovjek ima osobitu ulogu”, istaknuo je dr. Pavić, dodavši kako ove dvije kršćanske ideje imaju šansu postati temeljem ne samo zapadne, nego i svjetske civilizacije. “Naša civilizacija nije kršćanska samo po apstraktnim načelima, nego i po praktičnom, odlučujućem utjecaju klera u njihovoj realizaciji. Doprinos klera pritom je posebno bio značajan u civiliziranju malih naroda, izloženih najvećim povijesnim iskušenjima, kao što je hrvatski”, naglasio je rektor Pavić. Po njegovom tumačenju pojmovi klerik, intelektualac i članovi akademske zajednice vrlo su bliski. “Ustvari, i sama ideja intelektualca proizišla je iz pojma i uloge klerika. Kad se kaže kler ‘sam prenosi riječ Božju’, prečesto se zaboravlja da tu ‘riječ’ kler mora i oblikovati”, kazao je rektor Pavić.

Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. Ante Vučković istaknuo je da je odnos klera i nacije na ovim prostorima iznimno važan zbog “razumijevanja nas samih i potreban nam je trijezan povijesni pristup”. Govoreći o povijesti, naglasio je da treba “proširiti, ispraviti i kritizirati naše pamćenje”, jer se na taj način stvara pogled „koji nam može olakšati da bolje vidimo sami sebe”. “Kler je posve neshvatljiv ako ga se ne vidi u svjetlu odnosa s Bogom”, kazao je Vučković, izrazivši nadu da će simpozij – bacajući svjetlo na odnos klera i nacije – vidjeti i pokretačku snagu povijesti i pokretačku snagu klera i tako, na neki način, pružiti lijek našoj memoriji te ojačati trijeznost povijesti i umanjiti naše zaborave.

Dekan Filozofskog fakulteta u Splitu dr. Marko Trogrlić istaknuo je da je uloga klera zahtjevna i složena. “Utjecaj klera na oblikovanje nacionalnog identiteta od kraja 18. do 21. stoljeća važan je u srednjoj i istočnoj Europi, ali ga treba sagledavati i u općeeuropskom i najnovijem globalnom kontekstu i u vrijeme nadiruće sekularizacije”, rekao je dr. Trogrlić. Osobito je istaknuo ulogu dvojice hrvatskih klerika iz 19 stoljeća: biskupa Josipa Jurja Strossmayera i don Mihovila Pavlinovića. “Obojica su svećenici i veoma su zaslužni za hrvatske integracije, ali i za afirmaciju hrvatske nacije kao moderne nacije”, rekao je dr. Trogrlić. Profesor iz Beča Oliver Schmitt dajući izjavu za medije istaknuo je da je kler u Austriji uvijek bio jedan od “nosivih stupova” u razvoju nacije i nikad nije bio u sukobu s vlastima. “Tek krajem 19. stoljeća, nastankom socijalističkih, socijaldemokratskih i marksističkih strujanja, kler se politizira i stvaraju se pučke i narodne stranke”, kazao je prof. Schmitt.

Tema odnosa klera i nacije u 19. stoljeću izazov je kojemu se može odgovoriti samo multidisciplinarnim i interdisciplinarnim pristupom koji će u obzir uzeti ne samo faktografske datosti nego i svu slojevitost i fenomenologiju koja stoji u temeljima i u sadržaju takva odnosa. Neosporno je pak jedno: nemoguće je, osobito na prostoru srednje, istočne i jugoistočne Europe sagledati i raščlaniti oblikovanje nacionalnih identiteta a da se ne sagleda mnogovrsna i kompleksna uloga klera u tim procesima. U nekim slučajevima nacionalnih pokreta ne bi niti bilo, ili ih ne bi uopće bilo na, za ove prostore specifičan način, bez protagonista i aktivnost njihovih pripadnika iz kleričkih redova. Valjalo bi stoga, smatraju organizatori, ponajprije razlučiti što je to kler, s kojim opsegom i u kojim sadržajem rabimo tu riječ kad je riječ o njegovu odnosu spram nacije i nacionalnog. Nadalje, valjalo bi ovaj odnos razmotriti u kontekst modernizacijskih iskoraka na području srednje, istočne i jugoistočne Europe: oni su svakako ključni za točno razumijevanje ukupnog povijesnog razvoja od konca 18. do početak 21. stoljeća, ali ga i sagledati u opće europskom, i najnovijem globalizacijskom kontekstu te kontekst nadiruće sekularizacije. Valjalo bi, također, s obzirom na ovu temu razmotriti i statičnost i dinamičnost u odnosima klera i nacije u razmatranom razdoblju, valja razmotriti i ulogu pojedinaca i ulogu vjerskih zajednica kojima su pripadali, kao takvih. Konačno, neosporan zadatak bio bi razmotriti ovaj odnos s motrišta razvoja interkonfesionalnih i ekumenskih nastojanja, njihova razvoja i njihovih prošlih i sadašnjih zahtjeva i perspektiva. Ovaj skup, na temelju svega iznesenog, ima za nakanu, na znanstven i nepristran način pristupiti obradi argumenata koji se odnose na ovu temu te na temelju iznesenog dati cjelovitu sliku o odnosima klera i nacije u jugoistočnoj Europi od 19. stoljeća do naših dana. Za vrijeme trajanja ovoga međunarodnog skupa o odnosu klera i nacije predavanja će održati dvadesetak znanstvenika iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Slovačke, Njemačke, Austrije, BiH, Rumunjske, a u posebnom zborniku bit će objavljena sva njihova predavanja. (ika/bitno.net)