NADZOR NAD SVEĆENICIMA

SAD: Vodećem katoličkom mediju nuđene informacije o svećenicima koji koriste aplikacije za upoznavanje partnera

Ponuđač je pristupio i drugim crkvenim organizacijama i osobama, s namjerom "reforme katoličkog klera", tj. utjecanja na njihovo potencijalno nekatoličko ponašanje.

Tino Krvavica
Foto: Shutterstock.com

Foto: Shutterstock.com

U vremenu interneta i društvenih mreža, kada su vlade i velike korporacije doslovno jedan klik udaljeni od vaših preferencija, iz Katoličke Crkve u SAD-u dolazi intrigantna priča.

Kako danas piše Catholic News Agency, vjerojatno najveći katolički portal u SAD-u, 2018. godine pristupila im je “osoba” koja je tvrdila da ima pristup tehnologiji koja može identificirati članove klera i druge osobe koje “skidaju” popularne aplikacije za pronalazak partnera poput Tindera, ali i Grindra (aplikacije koja “povezuje” osobe koje se identificiraju kao LGBT).

Osim CNA-u, stranka je, tvrde, pristupila i drugim crkvenim organizacijama i osobama, s namjerom “reforme katoličkog klera”, tj. utjecanja na njihovo potencijalno nekatoličko ponašanje.

“Prijedlog je predviđao pružanje ovih informacija privatno crkvenim službenicima u nadi da će disciplinirati ili maknuti one koji se koriste tehnologijama kako bi kršili svoje kleričke zavjete i moguće nanijeli skandal Crkvi”, piše CNA, tvrdeći pritom da su oni, ali i druge zainteresirane strane, odbili prijedlog.

Razlog zašto o tome pišu danas jest taj što se čini kako je tehnologija nadzora, slična onoj koje neke privatne tvrtke koriste kako bi nadzirale ponašanje zaposlenika, ponovno ponuđena određenim crkvenim krugovima i to kako bi pratila homoseksualno ponašanje među svećenicima.

“Ukratko, ta tehnologija može precizno odrediti osobu koja je skinula ‘gay’ aplikaciju, koliko ju koristi te, zahvaljujući geolokacijskoj tehnologiji, odrediti živi li u bogosloviji ili radi u nekoj župi ili velikoj katoličkoj organizaciji”, izjavio je za portal katolik specijalist za digitalnu tehnologiju i prikupljanje podataka, koji je zbog osjetljivosti teme zatražio da ostane anoniman.

Drugi stručnjak otkrio je pak kako je spomenuta tehnologija toliko precizna da se preko nje mogu saznati imena i adrese klerika te s kojim drugim korisnicima aplikacije provode vrijeme i gdje se nalaze.

Podaci mogu otkriti “kojim se mjestima kreću, poput, recimo, prilično sumnjivog dijela grada koji se ne poklapa sa svećeničkim načinom života”, izjavio je sugovornik.

“U današnjem tehnološkom svijetu, prikupljanje podataka je normalna stvar te je eksplicitno navedena u uvjetima korištenja gotovo svake aplikacije, i ti se podaci mogu koristiti na različite korisne načine. No mogu se koristiti i za vrlo opake svrhe, kako smo vidjeli kod big tech-a“, dodao je.

CNA je kontaktirao i one osobe kojima su slične informacije ponuđene još 2018. Kako pišu, tada su im ponuđena konkretna imena prominentnih katolika kao “dokaz” da su podaci prikupljeni te da bi mogli biti skandalozni. Ponuđač je tada tvrdio da nudeći te informacije katolicima radi u najboljem interesu Crkve. Pritom je izrazio strahove da takve informacije mogu završiti “u pogrešnim rukama” te se iskoristiti kako bi se ucjenjivali crkveni službenici i naudilo Crkvi.

Naravno da takvo pitanje, kao i u sekularnom svijetu, povlači sa sobom niz moralnih i sigurnosnih implikacija.

Jedan moralni teolog, upoznat s problematikom i opasnostima koje dolaze s novim tehnologijama, priznao je kako bi pružanje takvih informacija zabrinutim vjernicima moglo potaknuti biskupe da “učine nešto po pitanju grešnog i potencijalno skandaloznog ponašanja nekih svećenika i bogoslova”.

No, dodao je, “što bi se dogodilo ako biskupi ne bi ništa učinili, ili bi, još gore, osobama u pitanju otkrili da ih se prati te im dopustili da poduzmu digitalne anti-mjere”, poput korištenja jednokratnih mobitela koje je teže pratiti.

On i drugi ustvrdili su za CNA da bi se takva tehnologija mogla koristiti kao “oružje” protiv biskupa i svećenika, s taktikama koje bi se opravdavale željom za reformom Crkve.

“S obzirom da ove informacije postoje, svakako je bolje da su u katoličkim rukama, pod uvjetom da su motivirani istinskim duhom milosrđa i zabrinutošću za dobro Crkve”, poručio je moralni teolog, također pod uvjetom anonimnosti.

“Pravo pitanja je bi li te informacije uopće trebale biti dostupne, s obzirom da je teško dokazati da su prikupljene na potpuno legalan i moralan način.”

Zanimljivo je kako ovaj problem nije stran niti Crkvi u Hrvata, doduše u ponešto izmijenjenom obliku.

Naime, 2011. hrvatsku crkvenu javnost potresao je skandal o homoseksualnom ponašanju u riječkoj bogosloviji.

Prema dostupnim informacijama, jedan bogoslov špijunirao je privatna računala i korespondenciju nekih bogoslova, otkrivši informacije koje su pobudile sumnju da se radi o osobama s homoseksualnim sklonostima.

Riječka nadbiskupija je nakon interne istrage zbog toga izbacila nekoliko bogoslova, navodno iz okolice Rijeke, Zadra i s otoka Krka. Osim onih pod sumnjom u homoseksualne sklonosti, tom je prilikom izbačen i bogoslov koji je “nedopušteno ‘provaljivao’ u privatnu kompjutersku korespondenciju”, kako je istaknuto u nadbiskupijskom priopćenju.