Na hrvatskoj političkoj sceni ponovno su se pojavile kontroverze oko osnivanja Hrvatske pravoslavne Crkve koja trenutno nije priznata vjerska zajednica u Hrvatskoj. Inicijativu za njezinim priznanjem podržava vodstvo stranke Domovinski pokret što je naišlo na negativne reakcije predstavnika Srba u Hrvatskoj.

O Hrvatskoj pravoslavnoj Crkvi (koja je stvarno djelovala samo za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, 0d 1942. do 1945.) svojevremeno je svoj načelni stav izrekla i Biskupska komisija Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam.

Na sjednici održanoj 27. listopada u Šibeniku, članovi Komisije, kojom je tada predsjedavao požeški biskup Antun Škvorčević, složili su se kako je to pitanje unutarnja stvar Pravoslavne Crkve, njezina vodstva i vjernika, njezine organizacije i zakonitog djelovanja u Republici Hrvatskoj.

Kao što načelno nije moguće prihvatiti da neka pitanja Katoličke Crkve i vjere rješavaju pripadnici drugih vjerskih zajednica ili političari, ne može se prihvatiti s naslova vjere da to rade katolički vjernici s obzirom na druge vjerske zajednice. Pored toga, nastojanjem oko osnutka Hrvatske Pravoslavne Crkve promiče se upravo ono što se prigovara Srpskoj pravoslavnoj Crkvi: njezin nacionalni predznak, prenijela je tada Informativna katolička agencija.

Članovi Komisije podsjetili su također da hrvatstvo koje se hrani protusrpstvom nije evanđeosko domoljublje te stoga ono s naslova vjere nije prihvatljivo. Oni koji se zauzimaju za osnivanje Hrvatske pravoslavne Crkve polazeći od protusrpskih stavova i isključivosti prema Srpskoj pravoslavnoj Crkvi, svode pitanje vjerske eklezijalne naravi na političko-nacionalnu razinu.