Nadbiskup Kutleša: Budimo glas za nerođene, ruka za starije, dom za prognane
“Pozvani smo graditi civilizaciju ljubavi, društvo u kojem će svaki ljudski život biti zaštićen, cijenjen i promican”
Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša uputio je na Veliku subotu, 19. travnja 2025. godine, uskrsnu čestitku posredstvom elektroničkih medija, javlja Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Nadbiskup je u čestitci istaknuo kako „Kristovo uskrsnuće nije tek sjećanje na događaj iz prošlosti, nego živa stvarnost koja i danas preobražava svijet. Crkva ne prestaje posredovati uskrsnu milost i pozivati sve ljude da postanu „ljudi uskrsnuća“, muškarci i žene nade, koji ne žive od onoga što je prolazno, nego od onoga što je vječno.“
Podsjetio je na encikliku sv. Ivana Pavla II. „Evanđelje života“ u kojoj sveti papa poziva „da osnaženi vjerom u Uskrsloga bezuvjetno stanemo u obranu života. Krist nije uskrsnuo da bismo ostali zarobljeni u grobovima straha, sebičnosti i ravnodušnosti. Njegovo uskrsnuće potiče nas na ispit savjesti i obnovu života u istini, milosti i odgovornosti, upravo prema učenju Crkve koja neumorno ponavlja: „Ljudski život je svet jer od samoga početka uključuje stvarateljsko djelovanje Boga i zauvijek ostaje u posebnom odnosu sa Stvoriteljem“ (KKC, br. 2258). Zauvijek znači: i u smrti i nakon smrti!“
Nadbiskup Kutleša naglasio je kako smo danas „više nego ikad, pozvani biti svjedoci te uskrsne nade. Pozvani smo graditi civilizaciju ljubavi, društvo u kojem će svaki ljudski život biti zaštićen, cijenjen i promican. Pozvani smo birati život kako bismo imali život i budućnost.“
Podsjetio je na znamenite obljetnice koje se obilježavaju u ovoj godini: 1100. obljetnicu krunjenja kralja Tomislava na Duvanjskom polju i splitskih crkvenih sabora. „Ti događaji svjedoče o dubokoj povezanosti hrvatskoga naroda s kršćanskom vjerom. U toj su vjeri naši preci gradili kulturu i domovinu. U toj vjeri i mi danas želimo živjeti. Istodobno, s tugom, ali i s nadom, spominjemo se 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata i svih njegovih žrtava, a na poseban način žrtava Križnoga puta. Ne činimo to da bismo raspirivali podjele, nego kako bismo, u svjetlu uskrsne istine koja snažno potvrđuje dostojanstvo ljudskoga života i tijela, priznali dostojanstvo svih nevino stradalih. Vrijeme je da njihovim posmrtnim ostacima podarimo human i dostojanstven počinak, dostojan svakoga ljudskog bića koje stvoreno na sliku Božju nosi neotuđivo dostojanstvo.“
Nadbiskup je poručio kako je Uskrs „poziv na duhovni preporod. Istinska obnova ne dolazi samo političkim i gospodarskim mjerama. Ona dolazi iznutra, iz obraćena srca i čiste savjesti. Potrebna nam je obnova obitelji, vjerničkoga zajedništva i zauzetoga kršćanskoga svjedočenja u društvu. Obitelj, kao prva škola vjere i temelj zdravog i stabilnog društva, treba našu potporu. Naše župne zajednice trebaju apostole vjere, nade i ljubavi. Naše društvo treba svjedoke evanđeoskih vrijednosti u svim područjima života. Poziv na domoljublje također je dio obnove. Domoljublje znači odgovornu ljubav prema vlastitome narodu i domovini, poštivanje njezine povijesti, kulture i tradicije te zauzetost za njezin napredak, uz iskreno poštivanje drugih naroda i kultura.“