Na blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije u Hramu, koji se u narodu slavi kao Gospa od Zdravlja, u subotu, 21. studenoga, u istoimenoj crkvi na Dobromu u Splitu svečanu misu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić, javlja nadbiskupijska mrežna stranica.

U propovijedi je nadbiskup Križić istaknuo kako vjernički narod kroz stoljeća s posebnom ljubavlju zaziva Blaženu Djevicu Mariju kao Gospu od Zdravlja, tražeći njezin zagovor u bolesti, patnji i životnim teškoćama. Podsjetio je kako su mnogi po Marijinu zagovoru iskusili tjelesno ozdravljenje, dok su drugi primili snagu za nošenje vlastitoga križa, unutarnji mir i sigurnost da nisu sami. Naglasio je kako Marija nije ona koja uklanja svaku ljudsku patnju, nego Majka koja čovjeka vodi Kristu, pravomu izvoru života i zdravlja. Govoreći o cjelovitosti ljudskoga zdravlja, upozorio je kako čovjek, osim tjelesnih bolesti, može nositi i duboke duševne i duhovne rane, poput osamljenosti, tjeskobe, razočaranja i gubitka životnoga smisla. „Možemo imati zdravo tijelo, a ipak biti duboko nesretni. Možemo imati sve što nam život može ponuditi, a iznutra osjećati prazninu“, istaknuo je nadbiskup, naglašavajući kako Marija čovjeka usmjerava prema životu koji ima smisao i onda kada je obilježen patnjom.

Osvrnuvši se na evanđeoski događaj svadbe u Kani Galilejskoj, nadbiskup je istaknuo Marijinu osjetljivost za potrebe drugih i njezino potpuno povjerenje u Isusa. Podsjetio je kako Marija primjećuje nevolju domaćina te se obraća Sinu riječima: „Vina nemaju“, pokazujući tako primjer jednostavne i pouzdane molitve. Naglasio je kako čovjek ne mora uvijek znati što treba moliti niti imati savršene riječi, nego je važno otvoriti srce Bogu i osluškivati njegovu volju. „Ponekad tražimo od Boga da promijeni naše okolnosti, a Bog bi, prije svega, najradije promijenio naše srce“, poručio je. Govoreći o ljudskoj patnji, istaknuo je kako ona, premda teška i bolna, može postati prigoda za duhovni rast, obraćenje i dublji susret s Bogom. Posebno se osvrnuo na vrijednost ljudskoga života, naglasivši kako se ona ne mjeri brojem proživljenih godina, nego ljubavlju i dobrom kojima je život ispunjen. „Vrijednost života nije u njegovoj dužini nego u njegovu sadržaju, u tome kako je netko živio“, istaknuo je nadbiskup, pozvavši vjernike da svoje vrijeme ispunjavaju vrijednostima koje ostavljaju trajan trag.

U završnom dijelu propovijedi nadbiskup je pozvao okupljene da Gospi od Zdravlja povjere ne samo tjelesne bolesti nego i svoje duševne rane, obiteljske poteškoće, strahove, neizmirenosti i životne terete. Posebno je potaknuo na molitvu za bolesnike i sve koji trpe, ali i za liječnike, medicinske sestre, njegovatelje i druge zdravstvene djelatnike koji se svakodnevno skrbe o potrebitima. Istaknuo je kako njihovo poslanje nadilazi profesionalnu dužnost te često postaje istinsko služenje i darivanje sebe drugima. Zahvalivši im za požrtvovnost, odgovornost i brigu za ljudski život, pozvao je vjernike da ih prate molitvom, osobito u trenutcima umora i teških odluka. Propovijed je zaključio molitvom da Gospa od Zdravlja bude blizu svima koji pate te izvor snage onima koji im pomažu, istaknuvši kako je „svaki naš čin dobrote prema slabima besmrtna vrijednost i istinska dragocjenost pred Bogom“.