U prigodnoj homiliji-katehezi kardinal je mladima približio značenje korizme

Misija

U sklopu inicijative „Misije u gradovima” u nedjelju, 26. veljače u zagrebačkoj prvostolnici zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić održao je prvu katehezu za mlade. Na prvu korizmenu nedjelju u ovoj prigodi u katedralu su posebno hodočastili mladi iz Zagorskog arhiđakonata i članova Franjevačke mladeži predvođeni svećenicima.
Riječ pozdrava kardinalu na početku mise uputio je povjerenik za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije vlč. Ivica Budinšćak.
U ime mladih zagrebačke Crkve koji su se na prvu nedjelju korizme okupili oko euharistijskog stola i svoga pastira, radosno vas pozdravljam, rekao je, te naglasio kako mladi svoje zajedništvo žele očitovati u euharistijskom susretu kako bi osnaženi riječju i hranom Kristova tijela i krvi mogli u svojim župnim zajednicama i druge potaknuti i posvjedočiti svoju vjeru.
Kardinal Bozanić je uvodno istaknuo kako je katedrala, majka svih crkava Zagrebačke nadbiskupije ponosna i jer čuva zemne ostatke bl. Alojzija Stepinca, kao i drugih naših nadbiskupa, pastira. Ova crkva je znak da smo mi vjernici, da smo kršćani, katolici. Večeras smo ovdje i zbog toga jer je ovo početak svetog korizmenog vremena u kojem želimo posebno živjeti našu vjeru i to u inicijativi „Misije u gradovima”, rekao je kardinal, te podsjetio kako si time želimo posvijestiti da je Crkva misionarska, da smo mi kao vjernici poslani svjedočiti da smo Kristovi.
Dragi mladi, želim da večeras osjetimo radost što smo kršćani, da osjetimo radost što pripadamo našoj Katoličkoj Crkvi, rekao je kardinal.
Tumačeći misno evanđelje, u prigodnoj homiliji-katehezi kardinal je posebno istaknuo Isusov boravak u pustinji. To da je Isus bio kušan od đavla za nas vjernike je znakovito. U isto vrijeme je i ohrabrujuće, jer i Isus kao čovjek nije izbjegnuo onome u čemu se i mi nalazimo. Svatko od nas od vremena do vremena upada u napast, kušnje, no pitanje je kako se prema njima odnosimo. U tom kontekstu podsjetio je na riječi sv. Antuna pustinjaka koje je rekao kako su „kušnje i napasti znak čovjekove slobode”, jer čovjek koji je slobodan u stanju je reći ne ili popustiti. Samo čovjek slobodan može reći ne.
I koliko se više vježbamo zlu reći ne, toliko smo slobodniji. Tako da je i kušnja često puta znak naše slobode. Svi mi, dragi mladi, želimo biti slobodni, ali često puta tu slobodu tražimo na krivom mjestu, rekao je kardinal. Istaknuo je kako pustinja znači pust, neprivlačan prostor, no u isto vrijeme to je i prostor Božje blizine. Prema hebrejskom značenju, pustinja je prostor bez riječi, pa nas tako to upućuje da u pustinji posebno mjesto ima šutnja, šutnja koja nam omogućuje da čujemo, da slušamo. Šutnja nas poziva na sabranost. Isus je u pustinji uzeo vrijeme da bude u šutnji, da bude sam, da se povuče u sebe, da o svemu razmisli pred Bogom.
Svima nama je potrebno vrijeme pustinje, vrijeme šutnje, vrijeme kad ćemo se sabrati, vrijeme kad ćemo razmotriti život, provjeriti ono što je svima potrebno, kada ćemo u biti osami, molitvi, i razmišljanju, rekao je kardinal, te posebno mladima istaknuo kako je to bitno za njih, jer vrijeme mladosti je vrijeme kad pred sobom i Bogom ispituju što će činiti u svojem životu. Stoga ih je potaknuo da biraju put svoga života zajedno s Bogom, jer Isus najbolje zna što im treba, što je za njih.
Govoreći o korizmi, kardinal je istaknuo kako nas ona potiče da se vježbamo u kršćanskom životu, a Crkva od davnine preporučuje neke vježbe. Među tim vježbama Crkva na prvo mjesto stavlja post. To je uzdržavanje od hrane, ali može biti i od nekih drugih aktivnosti, a post nam je potreban da bismo mogli bolje gospodariti samima sobom.
Crkva predlaže da svatko od nas bira način posta, ali važno je da se ne oglušimo, važno je da svatko od nas vidi u čemu ja to trebam više postiti. Rekli smo post od hrane, a možda bismo mogli spomenuti i neki drugi post, post u riječima. Osobito u govoru o drugima, pokušati gledati na brata i sestru, na onoga koga susrećem očima Isusa Krista.
Nadalje, Crkva nas u korizmi potiče da intenzivnije molimo. Molitva je ona koja nas diže prema Bogu, koja nas približava Bogu. Stoga, neka korizma bude vrijeme trajne molitve, rekao je kardinal, te mladima preporučio da u korizmi pročitaju Evanđelje po Marku i to svaki dan po jedan odlomak, te razmisle što njima Bog po tim riječima govori.
Kardinal je podsjetio i kako Crkva u korizmi potiče na djela milosrđa, a to znači da Crkva poziva da budemo uvijek otvorenih očiju, da gledamo na drugoga, da budemo sposobni vidjeti potrebu brata i sestre. U tom kontekstu, kardinal se osvrnuo na inicijativu „Mladi za mlade” koja se pokreće na razini nadbiskupije te je istaknuo kako osnivanje tog fonda kroz koji bi mladi pomagali mladima pomagali ima njegovu potporu, kao i potporu nadbiskupije.
Na kraju propovijedi, kardinal je istaknuo kako prvo misno čitanje spominje dugu kao znak Božjeg saveza i Božje blizine, a nas duga podsjeća i na 5. lipnja prošle godine. Na odlasku pape Benedikt XVI. na nebu se pojavila duga, kao znak Božje blizine u Zagrebu.
Sjećanje na Papin pohod nas ispunja radošću, a osobito kad mislimo na mlade koji su bili sa Svetim Ocem okupljeni na trgu u središtu Zagreba, koji su s Papom molili i zajedno s Papom pred Bogom šutjeli. U drugom pak čitanju sv. Petar potiče na čestu molitvu za dobru savjest. Neka bude to i naša molitva, da naša savjest bude uvijek dobra i da još više živimo u skladu s glasom naše savjesti kako nam to svjedoči bl. Alojzije Stepinac, koji je javno pred svima posvjedočio „moja je savjest čista”, rekao je kardinal.
Na kraju mise riječ zahvale kardinalu su uz prigodan dar uputili mladi Zagorskog arhiđakonata.
Prije blagoslova, kardinal je zahvalio svećenicima na podršci mladima, mladima je pak poručio da među prijateljima u svom životu uvijek imaju i Isusa Krista, jer je on najveći prijatelj i na njega se uvijek može računati. Stoga ih je potaknuo da s njim redovito komuniciraju, njega slušaju i pitaju, jer on što je čovjeku potrebno, on je sav za nas i on nas nikad neće iznevjeriti.
Mlade je potaknuo da prije izlaska iz katedrale, dođu do groba bl. Alojzija Stepinca, da mu se pomole, jer on je naš moćni zagovornik kod Boga.(ika/bitno.net)