Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je 3. veljače svečano pontifikalno euharistijsko slavlje svetkovine Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika, ispred katedrale Gospe Velike, a na misi je sudjelovao veliki broj domaćih vjernika i hodočasnika sa svih strana, objavljeno je na biskupijskim mrežnim stranicama.

Dubrovački biskup Roko Glasnović pozdravio je sve okupljene i  čestitao svima koji slave imendan. U misi u molitvama, rekao je biskup, na poseban način su prisutne sve naše obitelji, osobe s različitim životnim teškoćama, bolesne, nemoćne i osamljene. Upravo takvim osobama Isus je bio blizu. „Ne bojte se, niste sami. Krist traži baš vas, suosjeća s vama, uvijek je blizu ljudske patnje. Svakog prima otvorenih ruku i otvorenog srca koje je milosrdno i ima smilovanja za svakog čovjeka“, poručio je dubrovački biskup. Naglasio je i ljepotu molitve Očenaša koja nas sve povezuje i čini braćom i sestrama.

Nadbiskup Zgrablić u propovijedi je govorio o intenziviranju molitve u kontekstu nedavno otvorene Godine molitve za cijelu Crkvu ususret Jubileju 2025. te promišljao o ulozi molitve u životu sv. Vlaha kao i današnjih obitelji i vjernika.

Podsjetio je na papinu viziju Godine molitve za koju je još 2022. kazao kako želi da ona postane „velika simfonija molitve“.

„Želimo, također, da naša zajednička molitva tijekom proslave Feste sv. Vlaha bude snažan poticaj svakom od nas da otkrijemo veliku vrijednost i nužnost molitve za duhovni život svake osobe, duhovnu obnovu naših obitelji, našega naroda i cijele Crkve“, poručio je nadbiskup navodeći ulogu vjere, nade i ljubavi na tom putu prema vječnom životu „u kojem sv. Vlaha u vjeri i nadi promatramo“.

Nadalje je zadarski nadbiskup kao najljepšu molitvu istaknuo „euharistijsku simfoniju“ i dodao kako se okupljeni na ovoj misi danas pridružuju  „onom mnoštvu hodočasnika i štovatelja svetog Vlaha koji su nam prethodili u životu i vjeri te kroz dugi niz stoljeća u ovom Gradu života, vjere, duha, slobode, kulture i mnogolike ljepote, nastavljamo molitvu slavljenja i hvale“.

Mons. Zgrablić osvrnuo se i na današnje vrijeme i kulturu te odnos prema molitvi i drugim kršćanskim vrijednostima rekavši: „Svjesni smo da živimo u vremenu i kulturi kada su božanske datosti, tradicionalne kršćanske vrijednosti i moralni temelji dovedeni u pitanje. Mnogima molitva nije svakodnevni integralni dio života. Nekima ona, kako misle, nije ni potrebna. Čovjek se danas predstavlja i nameće kao gospodar života i smrti. Njemu se prepušta odlučivanje što je moralno dobro ili moralno neprihvatljivo. Pojedincu se prepušta da odlučuje o svojim biološkim datostima. Relativizira se poimanje svetosti braka i obitelji. Ne njeguje se dovoljno ljepota i vrijednost života. Nameće se oblik tolerancije koji niječe ili skriva kršćanski identitet i kulturu. Promovira se ‘diktatura relativizma’, kako kaže papa Benedikt XVI., koji ostavlja čovjeka zbunjenog i podložnog svakolikoj manipulaciji. Nameće se kult tijela, ljepote, užitka i zabave, koji čovjekovo srce ostavlja praznim. Čovjek današnjice radije prihvaća razna praznovjerja i slijepe sile koje određuju njegov život, od Božje Objave u Isusu Kristu i plana njegove ljubavi i spasenja. Čovjek današnjice tako tapka u mraku svojih odluka, umjesto da se osloni na sigurne korake na koje nas je Bog u Kristu uputio i koje su nam svojom krvlju zasvjedočili sv. Vlaho i toliki drugi mučenici i sveci kroz dugu povijest Crkve.“

Istaknuo je kako „život koji nije utemeljen na Bogu i čovjekovom odnosu s Njime, a to se odnosi na pojedinca, obitelji i cijeli narod, nema svoje perspektive“.

Zadarski nadbiskup propovijed je zaključio mislima i željom starih Dubrovčana uklesanim na latinskim jeziku na istočnom ulazu u Grad, sa strane Ploča. U hrvatskog prijevodu taj natpis glasi: „Daleko vam kuća, divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca!“.

Na svetoj misi su, uz brojne katoličke biskupe sudjelovali i pravoslavni svećenici s hercegovačko-zahumskim i primorskim episkopom vladikom Dimitrijem. Također, prisutan je bio i veliki broj redovnica iz raznih družbi te vjernici laici – kako odrasli tako i djeca i mladi – koji su pristigli na Festu iz župa s područja Dubrovačke biskupije. Mnogi od njih bili su u narodnim nošnjama svoga kraja uz svoje župne barjake, a također su sudjelovali bratimi raznih bratovština. Pristigli su i hodočasnici iz drugih dijelova Hrvatske i iz drugih zemalja.

Pogledajte fotogaleriju s Feste sv. Vlaha: