Demograf s Instituta Ivo Pilar i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, prof. dr. Nenad Pokos, izjavio je gostujući danas u emisiji Hrvatskog radija „Susret u dijalogu“ kako je ovo možda posljednji put da raspravljamo o popisnim obilježjima po vjeri. Naime, ako ćemo 2031. godine imati „registarski popis“ onda više nećemo imati podatke o vjeri. Naveo je primjer Slovenije koja je prošla dva popisa stanovništva provela na registarski način, pa tako nema podatak o broju vjernika, nego do njega dolazi raznim istraživanjima i anketama.

Upozorio je i na pogrešne interpretacije podataka u javnosti, javlja HRT. „Ako govorimo o apsolutnim brojevima broj katolika se smanjio čak za 17,3%, sa 3 697 000 na 3 057 000 . Za 7% se smanjio udio, sa 86,2% na 79%”. Upozorio je na situaciju, o kojoj je pisao Bitno.net, prema kojoj su mnogi katolici popisani kao kršćani ili kao vjernici i ušli su u druge kategorije.

Napominje da bi broj katolika pao i da su svi ti koji su se u kategoriji izjašnjavanja pripadnosti vjerskoj zajednici izjasnili kao pripadnici Katoličke crkve uvršteni među katolike. Smatra da su sve vjerske zajednice zakinute za broj svojih vjernika jer su i njihovi pripadnici svrstani među „ostale kršćane“.

Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva iz Državnog zavoda za statistiku, iznio je zanimljiv podatak koji se odnosi na one koji su se popisali online, a takvih je preko 41%. Naime, dvije trećine njih je izjavilo da su kršćani i da su pripadnici Katoličke crkve. U tome Plesac vidi jedan od razloga zašto imamo više „ostalih kršćana“ nego prije.

Komentirajući pak “registarski popis” Plesac je naveo primjer Estonije koja je, uz administrativne izvore, morala provesti dio popisa na tradicionalan način jer su im nedostajali podaci o nacionalnosti i vjeri.

Suradnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić odgovarajući na pitanje ima li Katolička crkva podatke broju svojih članova, istaknuo je kako je 90 posto onih koji primaju svećenika u dom tijekom blagoslova. Dodao je kako službeni ispisi iz Katoličke crkve u Hrvatskoj gotovo da i ne postoje. Napomenuo je da Crkva, kao dio društva, osjeća trendove koje je zabilježio popis stanovništva. „Pada broj stanovnika, sve je manje mladih ljudi i svi se moramo zabrinuti nad budućnošću ovoga društva i ove države“, istaknuo je glasnogovornik HBK.

Biskup Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj Jasmin Milić istaknuo je da broj koji su dobili s popisa stanovništva o svojim članovima itekako odudara, odnosno puno je manji, od broja s kojima barata njihova vjerska zajednica.

Današnju emisiju Susret u dijalogu možete poslušati OVDJE.