Blagdan Majke Božje Bistričke
Danas je u Hrvatskoj blagdan Majke Božje Bistričke. Njezino je svetište u Mariji Bistrici, pitomom kraju sjeverno od Zagreba. To je svetište omiljelo hrvatskim vjernicima koji su stoljećima rado hodočastili “Crnoj Gospi”, kako su je zvali zbog crne boje kipa koji je u požaru ostao čudesno sačuvan.
Narod je u osobito teškim trenucima nacionalne, a pojedinci i osobne tragedije, upirao oči zaufano očekujući moćni zagovor i zaštitu Majke Božje. Rijeke hodočasnika tijekom cijele godine najbolje govore o obljubljenosti Majke Božje, kao i koliko im je drago upravo ovo svetište u Zagorju.
Pod kraj 20. stoljeća u tom je svetištu održano nekoliko izvanredno važnih događanja za vjernički život u Hrvata. Tako je 1971. godine bio Međunarodni marijanski kongres.
Za vrijeme kongresa hrvatski su biskupi proglasili svetište nacionalnim marijanskim svetištem i ustanovili blagdan Majke Božje Bistričke na današnji dan, 13. srpnja, kao spomen na pastoralna i duhovna slavlja koja su se odvijala u tom svetištu.
A 9. rujna 1984. godine bila je završna proslava trinaeststoljetnoga kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća kipa Majke Božje i Nacionalni euharistijski kongres.
Nezaboravan je i 3. listopad 1998. godine. Tada je bl. papa Ivan Pavao II. u svetištu, za svoga drugoga pohoda Hrvatskoj, predvodeći euharistijsko slavlje na kojem je bilo pola milijuna vjernika, proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa. Stepinac je za komunističkoga vremena bio mučen, a u njegovu je liku ocrtan i hrvatski mučenički puk.
Zagrepčani već više od tri stoljeća odlaze na zavjetno hodočašće Majci Božjoj utječući joj je u svakoj potrebi. Nisu rijetka i privatna hodočašća pojedinaca, obitelji, raznih skupina, društava i udruženja, kao i župa, pa i drugih biskupija.
