uzinić odluka ustavnog suda

O današnjoj odluci Ustavnog suda da odbije prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (kolokvijalno zvanog Zakon o pobačaju) razgovarali smo s biskupom dubrovačkim i predsjednikom vijeća HBK-a za život i obitelj mons. Matom Uzinićem.

– Kako komentirate današnju odluku Ustavnog suda?

Moj je dojam nakon što sam čuo obrazloženje odluke da je Ustavni sud unaprijed imao definirano rješenje, a potom se trudio formulirati obrazloženje koja će opravdati to unaprijed utvrđeno rješenje. Smatram, dakle, kako je unaprijed bila donesena odluka da se prijedlog o ocjeni ustavnosti Zakona iz 1978. neće prihvatiti, a potom je sve nakon toga u obrazloženju rješenja – od moralnih pitanja preko obrazloženja prakse međunarodnih sudova do konačne ocjene – bilo tek u funkciji potvrde te odluke.

Osobito to dolazi do izražaja u obrazloženju u kojem se odgovara na pitanje nesukladnosti Zakona s hrvatskim Ustavom iz 1990., a koje je prepuno kontradikcija. To nam govori kako je rješenje unaprijed određeno i da je sud napravio ono što su neki od njega očekivali.

– Odluka je dakle, po Vašem mišljenju, politička, a ne pravna?

Da. Mišljenja sam da je ovo politička odluka.

Kako drugačije objasniti situaciju u kojoj se Ustavni sud poziva na to da Ustav jamči pravo na život koje je preduvjet svim ostalim pravima i sloboda koja proizlaze iz njega, a onda odmah nakon toga to relativizira izjednačavajući to temeljno pravo s pravom na pravo na privatnost. I potom donosi zaključke koji su u potpunoj suprotnosti s njegovom ranijom konstatacijom kako je pravo na život preduvjet svim ostalim pravima.

Osim toga, nejasne su formulacije koje se koriste u obrazloženju i nejasno je da li je nerođeno biće ljudsko biće i odnosi li se na njega članak 21. koji štiti njegov život. U jednom dijelu čini se kako se odnosi, a u drugom ne. Čini mi se kako je riječ o pravnoj zbrci.

– Ustavni sud je ipak naložio zakonodavnoj vlasti da zakon promijeni. Mislite li da se možemo nadati nekim pozitivnim promjenama?

Iako je odluka u svojoj biti negativna, ona donosi i neke određene pozitivne stvari. One su političke naravi, ali svejedno ih smatram pozitivnima. Govorim o završnim poticajima zakonodavcu da kroz donošenje novoga zakona u iduće dvije godine vodi računa o mjerama kao što su edukativni i preventivni programi. Pozdravljam i prijedlog o uvođenju razdoblja razmišljanja prije donošenja odluke o pobačaju te upoznavanje trudnice sa sustavima pomoći koji su joj na raspolaganju poput savjetodavnih centara i sličnih institucija te pravima trudnica i majki, dostupnosti jaslica. Mislim da bi ovome trebalo dodati, premda Ustavni sud to ne spominje, i mogućnost posvajanja djeteta. Te stvari daju nam ipak nadu da budući zakon, koji očito neće biti potpuno pravedan jer neće štititi ljudski život od začeća, može ipak bolji od ovoga koji imamo danas.

– Što mi kao vjernici možemo učiniti nakon ove odluke i kako nastaviti borbu za život?

Mi, naravno, odluke hrvatskih sudova moramo prihvatiti. Međutim, moramo koristiti sva druga sredstva koja su nam na raspolaganju za zaštitu nerođena ljudskog života. Ponavljam ono što sam rekao u već nekoliko navrata. Nama u Hrvatskoj nije najveći problem po tom pitanju zakon, koji može biti ovakav ili onakav. Ovaj je loš, a mogao bi biti još i gori. Naš najveći problem je to što mi kršćani često jedno govorimo, a drugo živimo. Poručio bih svima nama kršćanima da u svom odnosu prema životu od začeća do prirodne smrti moramo započeti živjeti kao kršćani. Kada se to dogodi, utjecaj zakona koji je loš, bit će puno manji nego što je sada.

Goran Andrijanić | Bitno.net

Copyright Bitno.net, sva prava pridržana.