U sklopu prvog međunarodnog znanstvenog skupa „Hrvatski prijevodi Biblije – jezikoslovni i kulturni pristup”, kojeg od 26. do 28. rujna priređuje Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkog društva (HFD) i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 26. rujna obilježena je 50. obljetnica Zagrebačke Biblije u organizaciji Kršćanske sadašnjosti iz Zagreba.

Uz ostale uzvanike svečanosti u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu nazočili su predsjednik i član skupštine Kršćanske sadašnjosti zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško i prof. dr. sc. Stjepan Baloban, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta i nekadašnji direktor Kršćanske sadašnjosti prof. dr. sc. Željko Tanjić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. fra Mario Cifrak, direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić, predstavnici vjerskog, društvenog, znanstvenog i kulturnog života. U sklopu obilježavanja održan je okrugli stol u povodu 50. obljetnice tiskanja Zagrebačke Biblije „Zagrebačka Biblija – vrijeme – okolnosti – značenje“. Na okruglom stolu govorili su dr. sc. Katica Knezović, profesorica filozofije odgoja, etike i bioetike na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim novinar, književnik i prevoditelj Marko Grčić te akademik Ivan Golub.

Prof. Knezović je iznijela detaljni povijesni presjek nastanka Zagrebačke Biblije u izdanju izdavačke kuće „Stvarnost“. Na prijevodu Biblije, započetom krajem 1966., radili su bibličari s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a ključnu ulogu u njezinu nastanku imao je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper, rekla je Knezović.
Akademik Golub je istaknuo kako Biblija ima važnost ne samo za vjeru već i za jezik pojedinog naroda. Podsjetio je na prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik u 17. stoljeću isusovca Bartola Kašića te kako je prvi tiskani prijevod cijeloga Svetoga pisma na hrvatski jezik, koji je načinio franjevac Petar Katančić, objavljen 1831. u Budimu.
Grčić je istaknuo kako je posebnost Zagrebačke Biblije to što su na njoj radili ljudi iz Crkve i izvan nje. Uz književnika Juru Kaštelana, istaknuo je, ključnu ulogu u tome pothvatu imali su Bonaventura Duda, Jerko Fućak i Josip Torbar.

Zagrebačka Biblije predstavlja četvrti cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, i prvi koji je tiskan u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu. Biblija je objavljena 1968. godine u vrijeme komunističkog režima. Državni izdavač Stvarnost je potkraj 1966. i početkom 1967. godine pozvao bibličare Katoličkog bogoslovnog fakulteta, istog onoga koji je 15 godina prije bio isključen iz zagrebačkog fakulteta, da pripreme prijevod Biblije. Glavni urednici su bili književnik i sveučilišni profesor Jure Kaštelan te bibličar Bonaventura Duda, a ostali članovi uredništva bili su Josip Tabak i Jerko Fućak.

Okupljeni su i sljedeći književni suradnici: Branko Brusar, Olinko Delorko, Filibert Gass, Marko Grčić, Stjepan Hosu, Božo Kukolja, Tomislav Ladan, Nikola Miličević, Zvonimir Mrkonjić, Ante Sekulić, Nikola Šop i Ton Smerdel. Biblijski suradnici su bili Bonaventura Duda, Jerko Fućak, Ivan Golub, Ante Kresina, Janko Oberški Ljudevit Rupčić i Celestin Tomić. Jezični suradnici bili su Marko Grčić, Jure Kaštelan, Zvonimir Mrkonjić i Josip Tabak, kojemu je bila povjerena generalna lektura sveukupne Biblije s uvidom u hebrejski izvornik. Korektor otisaka prijevoda Biblije bio je Stjepan Hosu koji je nekoć bio Golubov gimnazijski profesor.

S radom se krenulo 1. svibnja 1967. godine, na blagdan Josipa Radnik, a objavljena je 14. rujna 1968. na blagdan Uzvišenja svetoga križa u Zagrebu. Tiskana je u 60 tisuća primjeraka, koji su odmah rasprodani, pa je ubrzo tiskano njih još 40 tisuća. Godine 1974. otkupila ju je Kršćanska sadašnjost, a u sjedećih pedeset godina tiskana je u gotova pola milijuna primjeraka. Spomenik Zagrebačkoj Bibliji otkriven je 9. siječnja 2010. ispred franjevačkog samostana na Kaptolu povodom dijamantne obljetnice svećeničkog ređenja fra Bonaventure Dude.

U sklopu svečanog obilježavanja 50. obljetnice Zagrebačke Biblije u predvorju Nadbiskupijskog pastoralnog instituta priređena je izložba Biblija iz zbirke Biblija Siniše Vukovića na različitim svjetskim jezicima. Predstavljen je i Vukovićev Čakavski pištular. U predstavljanju su sudjelovali akademik Tonko Maroević i književnik Siniša Vuković.

IKA | Bitno.net