Prema izvješću časopisa Wall Street Journal, zaposlenici Facebooka u ožujku 2020. godine proveli su interno istraživanje čiji su rezultati pokazali da je Instagram – društvena mreža koju adolescenti najčešće koriste – štetan za sliku koju tinejdžerke imaju u svojemu tijelu i za njihovu dobrobit, ali ti su zaključci ignorirani kako bi se poslovanje nastavilo kao obično.

Facebookova politika „naganjanja” profita bez obzira na dokumentiranu štetu neke je potaknula na usporedbe s duhanskom industrijom, koja je pedesetih godina prošloga stoljeća znala da su njezini proizvodi kancerogeni, ali u javnosti je to poricala sve do u 21. stoljeće. Mi koji proučavamo korištenje društvenih mreža kod tinejdžera nismo trebali zatajeno interno istraživanje kako bismo znali da je Instagram štetan za tinejdžere. Otprije postoji mnoštvo istraživanja potvrđenih od strane drugih stručnjaka koja su pokazala istu stvar.

Važno je razumjeti učinak društvenih mreža na tinejdžere jer gotovo svi oni svakodnevno koriste internet. Anketa istraživačkog centra Pew Research Center pokazala je da 89 posto tinejdžera kaže za sebe da su na internetu “gotovo stalno” ili “nekoliko puta dnevno”.

Tinejdžeri češće koriste Instagram nego ijednu drugu društvenu mrežu. On je sveprisutni dio adolescentskoga života, no studije dosljedno pokazuju da što tinejdžeri češće koriste Instagram, on sve gore utječe na njihovu sveukupnu dobrobit, samopouzdanje, zadovoljstvo životom, raspoloženje  i sliku o svojemu tijelu. U jednoj je studiji otkriveno da što su više studenti u bilo kojemu danu koristili Instagram, toga im je dana raspoloženje bilo gore, a zadovoljstvo životom manje.

Nezdrave usporedbe

No Instagram nije problematičan samo zato što je popularan. Dvije su njegove ključne karakteristike koje ga čine naročito riskantnim. Kao prvo, on omogućava korisnicima da prate slavne ličnosti, ali i vršnjake, a i jedni i drugi mogu prezentirati izmanipuliranu, filtriranu sliku nerealnoga tijela, zajedno s umnogome korigiranim dojmom savršenoga života.

Sve društvene mreže omogućavaju korisnicima da budu selektivni u vezi s onime što pokazuju svijetu, ali Instagram je zloglasan po svojemu dotjerivanju fotografija i mogućnostima filtriranja. Usto, upravo je on popularna platforma među slavnim osobama, fotomodelima i influencerima. Facebook sada koriste samo nimalo cool mame, bake i djedovi. Za tinejdžere ta neprimjetna povezanost slavnih osoba i retuširanih verzija vršnjaka iz stvarnoga života predstavlja prikladnu okolinu za prikazivanje sebe boljim od svojih vršnjaka, ili za uspoređivanje sebe s nekime tko je u nekome smislu „bolji”.

Ljudi općenito gledaju i prate druge ljude da bi znali kako se uklopiti i kako prosuđivati vlastiti život. Tinejdžeri su naročito osjetljivi što se tiče tih društvenih usporedbi. Gotovo se svi mi možemo prisjetiti kako smo se u srednjoj školi brinuli hoćemo li se uklopiti. Instagram samo pojačava tu brigu. Dovoljno je teško uspoređivati se sa supermodelom što izgleda fantastično (iako je i to uz pomoć filtera), a još je gore kada se radi o isfiltriranoj usporedbi s Natalie iz susjedne učionice.

(„Mi činimo probleme sa slikom o tijelu gorima kod jedne od triju djevojaka.” Facebook zna da je Instagram opasan za mlade korisnike, ali u javnosti tvrde drugačije.” https://t.co/B16Qm2ra9M — The Wall Street Journal (@WSJ) 15. rujna 2021.)

Uspoređujući se u negativnome smislu s drugima ljude dovodi do toga da zavide drugima na njihovim navodno boljem životu i tijelu. Istraživači su nedavno čak pokušali suzbiti taj učinak podsjećajući korisnike Instagrama da su njihove objave nerealne.

To im nije uspjelo. Negativno uspoređivanje, koje je bilo gotovo nemoguće zaustaviti, i dalje je dovodilo do zavisti i smanjenoga samopouzdanja. Čak i u studijama u kojima su sudionici znali da su fotografije s Instagrama koje su im bile pokazane retuširane i dotjerivane, adolescentice su se i dalje osjećale loše u vezi sa svojim tijelom nakon što su vidjele te fotografije. Kod djevojaka koje su sklone čestom društvenom uspoređivanju ti su učinci još gori.

Postajanje objektom i slika o svojemu tijelu

Instagram je također riskantan za tinejdžere jer njegov naglasak na slike tijela potiče korisnike da se usredotoče na to kako njihovo tijelo izgleda drugima. Naše istraživanje je pokazalo da kod tinejdžerki – ali sve više i kod tinejdžera – razmišljanje o svojemu tijelu kao objektu fotografije čini učestalijim zabrinute misli o tome kako izgledaju drugima, a to dovodi do toga da se srame svojega tijela. Samo slikanje selfieja kojega će kasnije objaviti čini da se osjećaju gore zbog toga kako izgledaju drugima.

Biti objekt koji drugi promatraju ne pomaže „selfie generaciji” da se osjećaju snažnijima i sigurnima u sebe – jer događa se upravo suprotno. To nisu beznačajne razlozi za zabrinutost o zdravlju, jer je nezadovoljstvo tijelom za vrijeme tinejdžerskih godina snažno i dosljedno sredstvo predviđanja kasnijih poremećaja u prehrani.

Facebook je interno priznao ono što istraživači godinama dokumentiraju – Instagram može biti štetan za tinejdžere. Roditelji mogu pomoći tako što će redovito razgovarati sa svojim tinejdžerima o razlici između dojma i stvarnosti, ohrabrujući svoje tinejdžere da stupaju u izravne interakcije s vršnjacima, i da koriste svoje tijelo na aktivan način umjesto da se koncentriraju na selfieje.

Veliko pitanje bit će to kako će se Facebook pozabaviti ovim ozbiljnim rezultatima. Povijest i sudovi pokazali su se nemilosrdnima prema odluci duhanske industrije da ignorira stvar zabije glavu u pijesak.

Izvor: MercatorNet | Prijevod: Ana Naletilić

Ovaj članak je u izvorniku objavljen na stranici The Conversation uz Creative Commons dozvolu za objavljivanje. Izvorni članak pročitajte ovdje.