Centar za proučavanje odnosa znanosti i religije (CePOZiR) Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu održava predavanje iz serijala Vjera i razum na temu „Kako je pravilo sv. Benedikta spasilo ‘laboratorij’ od Platona i omogućilo razvoj eksperimentalne znanost“.

Počeci prirodne znanosti često se prikazuju kao iznenadna pojava tijekom ‘znanstvene revolucije’ u 16. i 17. stoljeću. Međutim, povjesničari, filozofi i sociolozi znanosti ukazuju na kontinuirani razvoj prirodnih znanosti od renesanse do kasnog srednjeg vijeka. Unatoč tome, rana srednjovjekovna znanost i dalje ostaje nedovoljno istražena. Ovo predavanje smješta korijene ‘znanstvene revolucije’ upravo u rani srednji vijek, često pogrešno percipiran kao razdoblje stagnacije i nazadovanja, pri čemu se osobito ističe uloga svetog Benedikta i benediktinskog reda.

Njihovo prijelomno shvaćanje fizičkog rada bitno se razlikovalo od antičkog grčko-rimskog pristupa, koji, premda bogat teorijskim i matematičkim spoznajama  i tehnološkim inovacijama, ipak nije iznjedrio eksperimentalnu prirodnu znanost, čemu su na putu stajale određene filozofijske, teološke i društvene prepreke koje će učinkovito ukloniti upravo benediktinski historijski okret.

Predavanje na ovu vrlo zanimljivu temu održat će dr. sc. Boris Kožnjak (Institut za filozofiju, Zagreb), a održat će se na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Jordanovac 110) dvorana p. P. H. Kolvenbach SJ, u utorak, 1. travnja 2025. s početkom u 15:30 sati.