'KRAKOVSKE JASLICE'

Sutra će u Zagrebu biti otvorena izložba na kojoj ćete moći vidjeti jaslice kakve se prave jedino u bivšoj poljskoj prijestolnici

Sutra će u Zagrebu biti otvorena izložba “Krakovske jaslice” posvećena fenomenu prekrasnih maketa izrađenih u spomen Isusova rođenja.

U Krakovu, nekadašnjoj prijestolnici Poljske te gradu s bogatom tradicijom i mnoštvom spomenika, rodio se fenomen krakovskih jaslica. Nigdje drugdje na svijetu ne nastaju tako neobične građevine u spomen Kristova rođenja. Takav oblik jaslica razvio se u 19. stoljeću i očuvao do danas, postavši uzor suvremenim jaslicama.

Običaj posebnog ovjekovječivanja Isusova rođenja uveo je sv. Franjo Asiški koji je 1223. g. u Grecciu prvi napravio jasle te ih postavio u špilji pokraj živih životinja. Od tog su trenutka franjevci počeli širiti običaj jaslica, postavljajući ih u crkve diljem Europe, a kasnije po cijelom svijetu.

Tekst nastavlja ispod oglasa

Od 17. stoljeća nepomičnim figuricama pridružile su se pomične figurice, što je označilo početak živih jaslica. Božićne predstave koje prikazuju Isusovo rođenje svoj su procvat doživjele u 17. i 18. stoljeću.

S vremenom su postale sve više svjetovne i priproste te kao takve nisu bile u skladu s integritetom crkve. To je ponukalo biskupe da u prvoj polovici 18. stoljeća izdaju zabranu organiziranja predstava u crkvama. Međutim, zanimanje za živim jaslicama bilo je preveliko da bi one nestale pa su tako premještene izvan prostora crkve.

Mobilne jaslice, tzv. betlejemki, bile su poznate u poljskim gradovima od 18. stoljeća. S vremenom su postajale sve sofisticiranije, pritom mijenjajući svoj izgled. Svoj su puni razvoj dosegle kao krakovske jaslice.

Na prijelomu 18. i 19. stoljeća nastao je novi tip jaslica, prilagođen novim uvjetima njihova postojanja – predstavama izvan crkve, na ulici i u kućama. Najvažniju ulogu preuzela je sama arhitektura jaslica.

Bogatstvo i raznovrsnost stilova krakovskih spomenika arhitekture pružali su izrađivačima neiscrpan izvor inspiracije.

U 19. stoljeću krakovske su jaslice dosegle svoj umjetnički najzreliji oblik: uska građevina s tornjevima i s karakterističnim spojem raznovrsnih elemenata povijesne arhitekture grada, preuzetih iz različitih stilskih razdoblja. Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata jaslice su gotovo nestale s krakovskih ulica.

Industrijski muzej u Krakovu obnovio je 1923. g. tradiciju uprizorenja Božićnih predstava, što je doprinijelo ponovnom procvatu jaslica. Nažalost, bile su skromnije i umjetnički jednostavnije. Kako bi spriječio nestanak jaslica dr. Jerzy Dobrzycki, uz potporu mjesnih vlasi, pokrenuo je 1937. g. natječaj za najljepše krakovske jaslice. Organizaciju natječaja preuzeo je Povijesni muzej grada Krakova sa sjedištem na Glavnom trgu.

Za prve natječaje prijavljivane su jednostavne konstrukcije od kartona ili drveta, oblijepljene šarenim papirom te jednostavno ukrašene. U njih su postavljane tanke papirnate figurice i bile su osvjetljivane svijećama (što je danas zabranjeno).

Likove u jaslicama danas čine trodimenzionalne figurice napravljene od drveta, gipsa, gline ili plastike, te odjevene u prekrasne, šarene kostime. U svim krakovskim jaslicama mogu se pronaći patriotski elementi: bijeli orao – poljski grb – i bijelo-crvene zastave. Često se pojavljuje i grb grada Krakova: zid s trima tornjevima i orlom na ulaznim vratima.

Tradicija izrade krakovskih jaslica, urezana u krakovski pejzaž sa svojom originalnom formom, ispunjena iznimnim vjerskim, umjetničkim, patriotskim i povijesnim vrijednostima, uistinu zaslužuje biti sačuvana za buduće naraštaje i predstavljena širokoj javnosti, u Poljskoj i izvan nje, danas i u budućnosti.

Upravo je Povijesni muzej grada Krakova preuzeo na sebe dužnost njegovanja ove tradicije koju ostvaruje organiziranjem godišnjeg natječaja kao i mnogobrojnih izložbi jaslica.

Izložba će biti otvorena 15. prosinca 2017. u Galeriji PKU “Mikołaj Kopernik” (Savska cesta 34/36) i trajat će do 20. siječnja.

Bitno.net

Tekst nastavlja ispod oglasa


Podrži naš rad članstvom u Klubu prijatelja! Saznaj više na ovom linku!

Objavljeno: 14. prosinca 2017.

Možda vam se svidi