Prvi korak pri poboljšavanju mentalnoga zdravlja molitvom jest imati redovito vrijeme i uobičajeno mjesto za molitvu. Ja sam godinama bio noćna ptica. Ostajao bih budan dokasno, i izjutra dugo spavao kada god bih mogao. Tijekom radnoga tjedna bih ustao, istuširao se, zgrabio proteinsku pločicu i kavu te istrčao kroz vrata na posao. Zvuči li to ikome poznato?

Sada kada sam stariji i mudriji, odlučio sam ustajati sat vremena prije nego što „moram”. Napravim si kavu, istuširam se, i pođem u svoj prostor za molitvu. To mirno, tiho vrijeme priprema me za dan koji je pozitivan i u čijemu je središtu Krist, bez obzira na to koliko prenatrpan ili stresan taj dan mogao postati. Nekoliko minuta smirenosti, kada duboko dišem, opustim svoje mišiće, i pozovem Božju prisutnost u svoje srce i svoj um promijeni moje duševno stanje nabolje. To me podsjeti da me Bog ljubi, i da je moj život u Njegovim rukama. Odlučim svoje srce prikazati natrag Bogu.

Ako vam jutro stvarno ne odgovara, možda bi dobra bila poslijepodnevna stanka. Potičem ljude da stave svakodnevni alarm na svojemu mobitelu kao podsjetnik. Mnogi ljudi također odluče moliti večernju molitvu, možda poslije večere ili prije spavanja. Stvar je u tome da budete dosljedni i da stvorite svakodnevni ritam.

Važno je i imati zaseban prostor za molitvu (to može biti neki kut, zid, prostorija, trijem, ili balkon). Meni treba zasebno mjesto gdje mogu imati ikone, svijeće, i svoje molitvenike. Ima jutara kada mi se sve to skupa baš i ne da, i zato je rutina važna, jer ona me tjera da budem dosljedan. Kažem sebi da će i barem pet minuta biti od pomoći. A kada se smjestim u svoj prostor za molitvu, uvijek želim više od pet minuta vremena.

Istraživanja pokazuju da svakodnevna molitva i razmatranje popravljaju raspoloženje, san, osjećaj vlastite vrijednosti, pamćenje, i reguliranje emocija. Molitva može pomoći olakšati simptome mnogih poremećaja, uključujući i opsesivno-kompulzivne misli te društvenu anksioznost. Molitva povećava proizvodnju serotonina u mozgu, neurotransmitera koji poboljšava raspoloženje i smanjuje razinu stresa.

Molite psalme

Preporučujem da svakoga dana molite po jedan psalam. Samo izaberite psalam, pročitajte ga naglas, polagano zastajući poslije svakoga retka. Promišljajte o tome kako bi taj psalam mogao progovoriti vašemu srcu. Ako vam neki redak ili kitica govore, ponovno pročitajte taj dio, i prikažite to Bogu. Onda sjedite u tišini i gledajte kako Duh Sveti pokreće vaše srce.

Volim molitvu psalama u brizi za duševno zdravlje jer psalmist izražava raspon osjećaja od očaja do radosti. Većina psalama su ili psalmi tugovanja ili psalmi zahvaljivanja. Možete izabrati koju kategoriju trebate dotičnoga dana. Pozvani smo svoje srce otvarati Bogu i s Bogom dijeliti svoje istinske osjećaje. Ključno je za dobro duševno zdravlje to da ne gušimo svoje osjećaje, i da imamo prilike izraziti što se uistinu događa u nama. Bog želi takvu intimnost s nama. Zauzvrat nas On izvodi – kao što je činio s Izraelcima – iz straha, srama, i zarobljenosti, u novi život mira, radosti i iscjeljenja.

U idealnome slučaju preporučujem svakoga dana moliti Liturgiju časova (ili Božanski časoslov), naročito jutarnju i večernju molitvu. Pored molitava, antifona i čitanja, časovi časoslova uključuju i psalme.

Molite „Isusovu molitvu”

„Isusova molitva” je jednostavna. Udahnite i recite: „Gospodine Isuse, Sine Boga živoga”, a zatim izdahnite i recite: „Smiluj se meni, grešniku”. Ova jednostavna molitva, koja potječe iz istočne kršćanske tradicije, povezuje tijelo, um i srce. Možete ovu molitvu moliti bilo kada tijekom dana, čak i kada vozite, i osjetit ćete kako se tjeskobe smanjuju.

Molite Litanije srca

Teorija privrženosti psihološki je pristup utemeljen na istraživanjima, u kojem se istražuje kako u djetinjstvu razvijamo zdrave i sigurne privrženosti, koje vode pozitivnome osjećaju vlastite vrijednosti i zdravijim vezama u odrasloj dobi. Nažalost, zbog istočnoga grijeha svi mi doživljavamo traume i prekidanje povezanosti s Bogom i drugim ljudima čak i u dječjoj dobi. Posljedica toga je da često razvijemo bilo tjeskoban, bilo izbjegavajući stil privrženosti (ili kombinaciju oba tipa).

Osmislio sam tri molitve litanija na temelju teorije privrženosti, koje mogu pomoći da od nesigurne privrženosti Bogu dođemo do veće bliskosti, povezanosti i osjećaja sigurnosti. Radi se o Litanijama ranjenoga srca, Litanijama zatvorenoga srca, i Litanijama plašljivoga srca. Svaka je molitva upravljena Isusu, kome donosimo svoje osjećaje straha, stida i povrijeđenosti.

Izvor: Catholic link | Prijevod: Ana Naletilić

Članak je preveden i objavljen uz dopuštenje nositelja prava. Sva prava pridržana.