Izvorno izgrađena kao najveća bizantska crkva koja je kasnije prenamijenjena u džamiju i danas muzej, Aja Sofija (grč. Ἁγία Σοφία –  Hagia Sophia) ili Sveta Mudrost, zadržala je kroz sva povijesna razdoblja značaj kao jedno od najvrednijih ljudskih dostignuća na području graditeljstva i umjetnosti. Važno je istaknuti da je na istom mjestu gdje i danas stoji građevina u tadašnjoj prijestolnici Bizantskog Carstva – Konstantinopolu (današnjem Istanbulu),  stajala prvotna crkva još u 4. stoljeću. Nakon što je ona spaljena početkom 5. stoljeća na njenom mjestu je izgrađena druga crkva za koju se pretpostavlja da je imala drvenu baziliku, koja je spaljena 532. godine. Gradnju nove crkve u obrisima koji su nam danas poznati, iste godine započinje car Justinijan.

Velebna građevina dovršena je u samo pet godina, u razdoblju od 532. do 537. godine, te je od tada pa sve do pada Istočnog Rimskog Carstva 1453. godine bila glavna krunidbena crkva bizantskih careva i najljepša crkva Bizanta. Nakon što su turski osvajači preuzeli Konstantinopol, crkva je prenamjenjena u džamiju zbog čega su joj izvana nadodana danas prepoznatljiva četiri minareta, dok su njeni izvorni mozaici iz unutrašnjosti bili prekriveni vapnom. Od 1935. godine građevina ima funkciju muzeja.

Aja Sofija predstavlja jednu od najljepših očuvanih primjera bizantske arhitekture i umjetnosti, te je gotovo tisuću godina bila najveća katedrala na svijetu. Pored njene vanjske ljepote od velike vrijednosti je i njena unutrašnjost ukrašena mozaicima, zidnim slikama i mramornim stupovima. Zanimljivo je spomenuti da je prema starim tekstovima koji svjedoče o gradnji Aja Sofije zapisano da je anđeo u snu prikazao caru Justinijanu nacrte građevine. Također, predaja kaže da je car Justinijan oduševljen ljepotom Aja Sofije nakon izgradnje izjavio da je njome uspio nadmašiti Salomonov Jeruzalemski hram. Bazilika ima tlocrt grčkog križa koji je određen središnjim pravokutnikom iznad kojeg se izdiže kupola promjera od 32 metra s dvije bočne polukupole. Pored središnje kupole, kompleksnom unutrašnjošću uvelike dominiraju stupovi na dvije etaže i brojni prozori koji planski propuštaju svjetlost iz svih smjerova te na taj način osvjetljavaju prostrani središnji prostor nekadašnje crkve. Važno je istaknuti da kupola Aja Sofije predstavlja prvu kupolu velikih dimenzija koja je građena na ‘pandantivima’, to jest, na konkavnim trokutastim stranicama povezanim u četiri velika luka. Upravo kupola Aja Sofije je kasnije utjecala na cjelokupnu bizantsku gradnju.

Kako bi se dobio bolji dojam o dimenzijama katedrale Svete Mudrosti čini se bitnim istaknuti da su njeni najveći stupovi oko 20 metara visoki, 1,5 metara široki te oko 70  tona teški. Isto tako, glavna kupola doseže visinu od 55 metara. Za vrijeme dok je bila katedrala u njoj se nalazio zlatni oltar ukrašen ciborijem, dok je ostatak unutrašnjosti bio bogato ukrašen brojnim mozaicima s biblijskim motivima i svecima, bizantskim carevima i carevima, te dekorativnim geometrijskim oblicima. Nakon što je crkva prenamijenjena u džamiju 1453. godine, većina mozaika je iz vjerskih razloga bila prekrivena vapnom. Bitno je dodati da je građevina bila više puta dograđivana za vrijeme Bizanta i kasnije za vrijeme osmanske vlasti, a posljednji veći restauratorski zahvati obavljeni su polovicom 19. stoljeća. Konačno, tijekom 1930-ih veliki broj starih bizantskih mozaika je bio ponovno otkriven, pri čemu se pazilo da u građevini ostane jednak omjer kršćanskih i muslimanskih motiva.

Ovu veličanstvenu građevinu možete razgledati NA LINKU!

Ostale zanimljive virtualne šetnje možete pronaći ovdje!

IZVOR: Skole.hr

Bitno.net