Nadbiskup Foto: IKA
Prvo hrvatsko predstavljanje knjige Josepha Ratzingera – pape Benedikta XVI. “Djetinjstvo Isusovo” upriličeno je na konferenciji za medije u srijedu, 28. studenoga u tv-studiju Tiskovnog ureda u Nadbiskupijskom ordinarijatu u Splitu. Knjigu su predstavili splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, direktor nakladne kuće Verbum Miro Radalj i glavni urednik Verbuma mr. sc. Petar Balta. Knjigom “Djetinjstvo Isusovo”, koja je proteklog tjedna predstavljena u Vatikanu, a istodobno objavljena na devet svjetskih jezika, među kojima i na hrvatskom jeziku u nakladi Verbuma, zaokružuje se kapitalno djelo pape Benedikta XVI. poznatije kao “Isus iz Nazareta”. Oba prethodna sveska, prvi koji je posvećen razmatranju Kristova života od krštenja u Jordanu do preobraženja i drugi koji obrađuje ključne dijelove Kristova života koji tvore središte kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće, izazvala su veliko zanimanje javnosti. Ovaj treći svezak, u prijevodu dr. fra Ivana Ivande i redakturi mr. sc. don Mira Vidovića, prema odjecima u prvom tjednu od svoga pojavljivanja i ukupnim dosadašnjim nakladama u svijetu koje prelaze brojku od 1.000.000 primjeraka (od toga u Hrvatskoj 5.000 primjeraka) mogao bi biti knjiga koja će obilježiti svjetsku nakladničku scenu ove godine, istaknuo je Radalj dodavši da će sljedećih mjeseci knjiga biti prevedena na dodatnih dvadeset jezika i objavljena u 72 države. Prije deset godina kardinal Ratzinger izrazio je veliku želju da napiše knjigu o Isusu Kristu te je u tom surječju Radalj zaključio: “Iznimno nam je drago da smo knjigu ‘Djetinjstvo Isusovo’, čijim je objavljivanjem dovršena trilogija ‘Isus iz Nazareta’ a time ispunjena Papina najveća želja, mogli objaviti u prigodi 20. obljetnice utemeljenja nakladne kuće Verbum”. Do sada je Verbum objavio više od 30 Papinih djela.

Nadbiskup Barišić je istaknuo slojevitost osobnosti Ratzingera/Pape, koja dolazi do izražaja i u ovom svesku. To su tri faze njegova života: prva – teolog, druga – biskup, kardinal i prefekt Kongregacije za nauk vjere i treća – Papa. “Za teologa nema ništa ljepše nego se hrvati s osobom Isusa Krista. On je prvi Papa za kojega se istinski može reći ‘Papa teolog’. Vodeći je teolog XX. i XXI. stoljeća”, rekao je nadbiskup Barišić, istaknuvši da je Sveti Otac ovim djelom pokušao oslikati životopis Isusa Krista, kao vjernik i teolog. Nadbiskup je, ograđujući se, rekao da to nije kristologija u klasičnom smislu, nego traženje stvarnog i realnog Isusa Krista, Isusa povijesti. Kao Papa nastojao je kroz ovu trilogiju ispovjediti svoju vjeru a time i osnažiti druge u vjeri. Djetinjstvo Isusovo obuhvaća prva dva poglavlja Lukina i Matejeva evanđelja. Papa je to već u samom početku stavio u jednu dinamiku, kao u filmu započinje s prizorom u Pilatovu dvoru i Pilatovim pitanjem: “Odakle dolaziš?”. Ovaj svezak sam Papa naziva “predvorjem”, možemo kazati ključem za razumijevanje suodnosa: povijesti i vjere, materije i vjere, povijesti i proroštva. U tom surječju Papa progovara o ključnim pitanjima: Je li Krist stvaran? Je li začet po Duhu Svetomu u tijelu Djevice Marije? Može li Bog zahvatiti u materiju? Koja su stvarna proroštva? Međutim, “ključno pitanje koje Papa od početka do kraja knjige provlači je: Što su rekli evanđelisti o svim ovim događajima Isusova djetinjstva? Je li to istina i kakav to odnos ima prema nama?”, istaknuo je nadbiskup Barišić dodavši da Papa na vješt način poziva i uvlači čitatelja u zajedničku avanturu prema misteriju Isusa Krista. To čini jednostavnim i jasnim rječnikom. Nadbiskup se osvrnuo i na događaj poklona mudraca malenom Isusu u kojemu, veli, nema astrologije nego u kojem nastaje nova antropologija.

Iz uredničkog kuta govorio je mr. Balta, istaknuvši da je knjiga doista “ulazna dvorana”, predvorje, kako u Otajstvo Isusa Krista tako i u misao i djelo J. Ratzingera. U ulaznoj dvorani odzvanjaju glasovi iz ostalih dvorana. Papa ne ostaje gluh za te glasove, ne izbjegava niti jednu raspravu nego otvara brojna pitanja i na njih nastoji dati odgovor (navještenje, rođenje u povijesti, Mudraci s Istoka, bijeg u Egipat, postojanje astrologija i dr.). Nakon predstavljanja uslijedila su pitanja novinara o tomu: može li knjiga biti svojevrstan lijek u doba krize vjere i vrjednota, može li ući kao lektira u škole, barem u katoličke škole ili u nastavu vjeronauka te o različitim računanjima točne godine rođenja Isusa Krista. Odgovor na posljednje pitanje, kao i na već spomenuta i brojna druga pitanja, nalazi se u knjizi. (ika/bitno.net)