Biblija. Za kršćane – Sveto pismo, Božja riječ, bogonadahnuta Knjiga nad knjigama. Za svakoga čovjeka – jedinstvena knjiga u povijesti svjetske književnosti, veličanstveni spomenik kulturne i religiozne povijesti čovječanstva i djelo neprolazne vrijednosti. Biblija je za vjernike Božja riječ ne zato što govori o Bogu, nego stoga što donosi Božju riječ izraženu u ljudskoj riječi, sa svim njezinim ograničenjima, i otkriva spasenjsku istinu koju Bog objavljuje: istinu o Bogu Stvoritelju koji je Ljubav, svijetu kao Božjem stvorenju i čovjeku kao Njegovoj slici i prilici. Snaga i dramatičnost njezinih tekstova predstavljaju neiscrpno vrelo i nadahnuće brojnim umjetnicima kroz povijest. Od renesansnih Michelangelovih freski u Sikstinskoj kapeli do Rembrandtovih baroknih slika, Biblija je neprestano poticala umjetnike da vizualnim jezikom prenesu svoje razumijevanje svetih spisa. Jedan od nebrojenih umjetnika koji su u Bibliji pronašli nadahnuće je i Gustave Doré, francuski grafičar, litograf, slikar i kipar te jedan od najvećih ilustratora 19. stoljeća.

Rođen 6. siječnja 1832. u Strasbourgu, Gustave Doré je od najranije dobi pokazivao izniman dar i nevjerojatnu sklonost prema crtanju. Već kao dječak, Doré je crtao prizore iz svoje mašte, koristeći sve što mu je bilo pri ruci – od papira i olovaka do ugljena i zidova. Jedna anegdota govori kako je kao osmogodišnjak svojim crtežima ispunio sve zidove obiteljske kuće, na oduševljenje, ali i očaj svojih roditelja. Kao čudo od djeteta, već s petnaest godina objavio je svoje prve litografije i započeo blistavu karijeru.

Doré nije bio samo slikar, već i kipar, grafičar, a ponajprije, majstor ilustracije. Proslavio se svojim dramatičnim i detaljnim ilustracijama klasičnih književnih djela, udahnuvši novi život pričama koje su stoljećima očaravale čitatelje. Njegove interpretacije djela poput Božanstvene komedije Dantea Alighierija, Izgubljenog raja Johna Miltona, Don Quijotea Miguela de Cervantesa i Gavrana Edgara Allana Poea, postale su ikonične i snažno su utjecale na vizualnu percepciju tih priča. Njegove ilustracije nisu bile puke replike teksta, već duboke interpretacije koje su proširile razumijevanje i pojačale emocionalni učinak priča. Njegova sposobnost da uhvati grandioznost, dramu i duh teksta učinila ga je jednim od najutjecajnijih ilustratora svih vremena.

Njegov utjecaj na vizualnu umjetnost vidljiv je i danas. Mnogi filmski redatelji, među kojima su i Tim Burton i Terry Gilliam, otvoreno su se pozivali na Doréa kao izvor inspiracije za svoje vizualno bogate i maštovite filmove. Doréov stil prepoznatljiv je u fantastičnim svjetovima, mračnim atmosferama i grandioznim prizorima koji krase mnoga djela popularne kulture. No, njegov utjecaj seže i izvan filma. Njegove su ilustracije nadahnule brojne ilustratore, crtače stripova i dizajnere videoigara. Mnogi suvremeni umjetnici preuzimaju elemente njegova stila, poput dramatičnog chiaroscuro efekta, dinamičnih kompozicija i naglašenih linija, kako bi stvorili moćne i upečatljive vizualne prikaze. Čak i danas, u doba digitalne umjetnosti, Doréove ilustracije djeluju svježe i inspirativno, što svjedoči o njegovoj trajnoj relevantnosti i iznimnom talentu. Ilustracije poput Padajućeg anđela iz Izgubljenog raja savršeno ilustriraju Doréov stil.

Autor: Gustave Doré – https://digital.lib.buffalo.edu/items/show/1007, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=678042

U Doréovu bogatom opusu koji obuhvaća više od deset tisuća ilustracija za više od 90 knjiga, posebno mjesto zauzima 230 biblijskih ilustracija izrađenih za luksuzno izdanje francuskog prijevoda Biblije s latinskog jezika, poznate pod nazivom Velika Biblija iz Toursa. Tzv. Doréova Biblija, vjerojatno jedino izdanje Biblije u povijesti nazvano po umjetniku, doživjela je neviđen uspjeh, a njezino prvo izdanje rasprodano je u samo nekoliko mjeseci. Godine 1867. Doréova Biblija objavljena je na engleskom jeziku i ovo je izdanje izazvalo pravu senzaciju te doživjelo golem uspjeh kako u Velikoj Britaniji tako i u Sjevernoj Americi. Uslijedila su izdanja na brojnim europskim jezicima, a 70-ih godina 19. stoljeća Doréova Biblija bila je vjerojatno najtraženija i najskuplja knjiga na svijetu. Biblijske ilustracije Gustavea Doréa bile su prekretnica u njegovoj karijeri i mnogi ih kritičari smatraju njegovim najvažnijim i najboljim djelom.

Biblija ga je u potpunosti obuzela. Oslanjao se na arheološke spoznaje te studiozno čitao i analizirao biblijski tekst, birao prizore i meditirao nad njima izbjegavajući uobičajene ikonografske pristupe prisutne kod starih majstora i umjetnika svojega vremena i time oslobodio golem potencijal vizualne invencije. Ova posebnost Doréova pristupa vidljiva je na primjeru ilustracije biblijske priče o Suzani, omiljene teme nizozemskih i flamanskih slikara koji su je redovito koristili kako bi prikazali Suzanino ogoljeno tijelo koje dva pohotna starca kriomice promatraju. Za razliku od njih, Doré predstavlja prizor prestravljene Suzane čiju čednost i vjernost ugrožavaju dva licemjerna moćnika.

U ilustraciji Noina arka, Doré prikazuje golemu arku okruženu vodama potopa. Upotrebom snažnog chiaroscuro efekta, Doré naglašava dramatičnost prizora i stvara osjećaj totalne propasti. Noina arka predstavlja jedinu nadu u tom kaosu, ona je simbol Božje milosti i spasenja. Slično tome, u ilustraciji Mojsije prima zapovijedi, Doré koristi perspektivu kako bi istaknuo Mojsijevu važnost i vezu s Bogom. Mojsijeva figura, obasjana božanskom svjetlošću, kontrastira s prestrašenim narodom u tami, naglašavajući njegovu ulogu posrednika između Boga i ljudi. Doréova tehnika uključuje majstorsku uporabu linija i sjena kako bi se stvorio osjećaj dubine i monumentalnosti.

Kritičari su u Doréovim ilustracijama prepoznali jedinstven realizam, teatralnost, dramatičnost i posvećenost detaljima te naglašeni prikaz ljudskih emocija. U njegovim likovima vidimo muškarce i žene koji su poput nas podložni slabostima i strastima, ali i zadivljeni pred veličinom i svetošću te ispunjeni radošću. Atmosferom koju je uspio dočarati i dojmljivošću svojega stila, Doré je postao izvanrednim komentatorom i tumačem biblijskog teksta te omogućio čitatelju vizualizirati i uživjeti se u biblijske priče.

By Gustave Doré, Public Domain

Iako u mladosti nije pokazivao osobitu predanost vjeri, Doré je nakon stvaranja biblijskih ilustracija svojim prijateljima kazao: „Bog je bio vrlo dobar prema meni… Svaki dan svojega života zahvaljujem mu na talentima koje mi je dao“, a engleskom svećeniku i prijatelju Fredericku Harfordu, s kojim je često razgovarao o vjeri, rekao je kako se njegovo Vjerovanje nalazi u trinaestom poglavlju Prve poslanice Korinćanima (Hvalospjev ljubavi, op. a.).

Bez obzira na interpretaciju Doréovih vjerskih uvjerenja, njegov je pristup biblijskim ilustracijama bio obilježen poštovanjem i ozbiljnošću. Golemu pažnju posvetio je detaljima, proučavao povijesne i kulturne kontekste, i nastojao stvoriti vizualne interpretacije koje će vjerno prenijeti dramatičnost i poruku biblijskih priča. Njegov trud i predanost vidljivi su u svakoj ilustraciji, što je vjerojatno jedan od razloga zašto su njegove biblijske ilustracije i danas toliko cijenjene. Njegove biblijske ilustracije krase i posljednju knjigu Jordana Petersona Mi koji se hrvamo s Bogom u kojoj nas svjetski poznati klinički psiholog Jordan Peterson na neponovljiv nas način vodi kroz drevne priče o pobuni, trpljenju i pobjedama, a koje su oblikovale temelje zapadne civilizacije.

Doréova Biblija bila je omiljeni vjeronaučni priručnik u nebrojenim kršćanskim obiteljima i školama te je imala golem utjecaj na vizualnu umjetnost i popularnu kulturu 20. stoljeća. Vjerujemo da će i Verbumovo hrvatsko izdanje Doréove Biblije zahvaljujući sugestivnim, poetičnim i maštovitim ilustracijama približiti i otkriti bogatstvo i snagu Božje riječi jer, prema riječima Doréova sunarodnjaka, glasovitog književnika Juliena Greena, Biblija „nije knjiga prošlosti, već ogledalo koje odražava sliku budućih vremena… i pismo koje je Bog uputio svakome od nas“.