SAKRALNO GRADITELJSTVO

Dvanaest pojmova iz crkvene arhitekture koje bi svaki katolik trebao znati

1. Narteks

U ranokršćanskoj umjetnosti narteks je bio naziv predvorja određenog za katekumene i pokajnike. Najčešće se nalazio uz vanjski zid pročelja (egzonarteks), a ponekad i uz unutrašnji (endonarteks). Vanjski narteks zapravo je ostatak atrija –  dvorišta ispred bazilike, najčešće s fontanom u sredini koji je služio kao okupljalište za prijelaz iz ulice u crkveni prostor. Unutrašnji narteks je onaj dio prostora koji se nalazi neposredno nakon ulaza i koji je više ili manje odijeljen od ostalog crkvenog prostora.  Narteks je od ranokršćanskog preuzelo bizantsko i zapadnoeuropsko crkveno graditeljstvo.

Narthex, Grand Tympan

Bazilika svete Marije Magdalene opatije Vézelay. Središnji timpan portala u narteksu s reljefom Posljednjeg suda.|via Pinterest

2. Portal

Portal (tal. portale – vrata) je glavni ulaz u neki prostor, odnosno svaki ukrašeni ulaz. Portal je gotovo u svim povijesnim razdobljima bio naglašen arhitektonskim ili skulpturalnim ukrasom, a neki stilovi (romanika, gotika) napravili su od portala najukrašeniji dio građevine.

Cathédrale_Notre-Dame_de_Paris_-_09

Portal katedrale Naše Gospe u Parizu s prizorom Posljednjeg suda | Foto: Wikipedia

3. Lađa

Lađa ili brod (lat. navis) naziv je glavnog, uzdužnog prostora za vjernike u kršćanskim crkvama. Izraz je vjerojatno nastao zbog sličnosti s brodskim trupom, ali i zbog simbolike lađe (Crkve) koja spašava, što naravno podsjeća na Noinu arku (lađu). Naime, kako su se za vrijeme velikog potopa spasili samo oni koji su s Noom ušli u lađu, tako se u Novom Savezu spašavaju oni koji uđu u Petrovu lađu, odnosno Crkvu Kristovu. Veće crkve uglavnom imaju više lađa odnosno brodova odijeljenih stupovima. Središnja lađa naziva se glavnom, dok se ostale nazivaju pokrajnjim lađama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ladja

Peterobrodna milanska katedrala Uznesenja BDM. Glavna lađa visoka je 45 metara! | via tripadvisor.com

4. Prezbiterij

Prezbiterij ili svetište dio je crkve u kojem se nalazi oltar, a predviđen je za klerike (biskupe, prezbitere i đakone). Prostor prezbiterija uglavnom je viši u odnosu na lađu, a od nje može biti i odijeljen ogradom ili pričesnom klupom. U pravoslavnim crkvama umjesto ograde postavljaju se ikonostasi.

Loxstedt_St.Johannes_der_Täufer_Presbyterium_mit_Mosaik_und_Leuchtern

Prezbiterij crkve sv. Ivana Krstitelja u Loxstedtu (Njemačka) | Foto: Wikipeida

5. Apsida

Apsida je polukružni završetak antičke bazilike (rimska građevina koja je služila kao sudnica i tržnica), predviđen za predsjednika suda i njegove pomoćnike. Od 4. stoljeća ovaj arhitektonski oblik preuzima i kršćanska bazilika, te u apsidu smješta biskupsku katedru. Svod apside redovito je niži od glavnoga crkvenog svoda, a njezin vanjski zid, poglavito u romanici, bio je arhitektonski istaknut i dekoriran. U gotičkoj arhitekturi postignut je spoj kora i apside, tako da od sredine 12. stoljeća ona gubi samostalni arhitektonski značaj i tvori poligonalni završetak kora. Uz glavnu apsidu često su prislonjene manje apside – apsidiole. Ispod apside često je smještena kripta.

krsevan copy

Apsida crkve sv. Krševana u Zadru (12. st.) | Foto: Wikipedia

6. Deambulatorij

Deambulatorij ili ophodište je prolaz koji se nalazi oko svetišta ili apside, a služi za liturgijske procesije. Dijeli povišeni i ograđeni kor od apside i ima polukružan ili poligonalan oblik. Uz deambulatorij se često nalaze i radijalno nanizane apsidalne kapele. Najstariji je deambulatorij imala bazilika sv. Ivana Lateranskog u Rimu. Čest je u ranim bizantskim crkvama (san Lorenzo u Milanu, san Vitale u Ravenni) kao i u romaničkim crkvama, a redovna je pojava u kasnogotičkim katedralama. Karakterističan je i za bazilike izgrađene na mjestima hodočašća u 11. i 12. stoljeću, duž Puta svetog Jakova prema Santiagu de Composteli, te u južnoj Francuskoj i sjevernoj Španjolskoj. Deambulatorij je omogućavao hodočasnicima polukružno hodanje oko glavnog oltara, na kojem se nalazila relikvija sveca, te molitvu u apsidalnim kapelama. 

deambulatorij copy

Deambulatorij bazilike svete Marije Magdalene opatije Vézelay. | via virusphoto.com

7. Ciborij

Ciborij ili baldahin je pokrov odnosno nadgradnja nad oltarom odmaknutim od zida ili nad krsnim bazenom. Potječe iz ranokršćanskog doba, kad je služio kao zaštita od oborina nad oltarima na otvorenom. Prvi se put spominje u zbirci Liber Pontificalis, prema kojoj ga rimski car Konstantin Veliki daje postaviti u Lateranskoj bazilici u doba pontifikata pape Silvestra I. (314–335). Prema propisima što ih određuje Caeremoniale Episcoporum, izvodi se u mramoru, kamenu, metalu i pozlaćenu ili posrebrenu drvu. Sastoji se od 4 ili 6 stupova s kapitelima koji nose arkade i krova s dekorativnim završetkom ili križem na vrhu. Prostor između stupova u starije doba ispunjavao je zastor od svile ili baršuna.

f2bf8204e34ffe063da975c28dfd93fe

Berninijev ciborij u bazilici sv. Petra u Rimu visok 28,5 metara, postavljen je 28. lipnja 1633. godine | Foto: Wikipedia

8. Transept

Transept je poprečna lađa položena okomito na uzdužne lađe crkve tako da razdvaja svetište od lađe i daje tlocrtu oblik latinskog križa. Na sjecištu transepta i glavnog broda često se uzdiže središnji toranj ili kupola. Poput zidova uzdužnih lađa i transept može biti ukrašen prozorima, vitrajima, rozetama i reljefima. Transept se javio u ranokršćanskoj, ali procvat doživljava u romaničkoj i gotičkoj arhitekturi.

transept

Lađa i transept anglikanske katedrale Ely u Cambridgeshiru | via sacred-destinations.com

9. Kor

Kor je dio crkve određen za pjevače i klerike. Obično je povišen i ogradom odijeljen od vjernika. U sredini kora nalazi se oltar, a pokraj i iza oltara u katedralnim i samostanskim crkvama nalaze se uglavnom bogato ukrašena korska sjedala za svećenike koji se okupljaju na zajedničku molitvu. U razdoblju baroka, uvođenjem velikih orgulja i laičkih pjevačkih zborova, kor (pjevalište) se gradi iznad ulaza u crkvu, nasuprot oltaru.

kor

Kor katedrale sv. Eulalije u Barceloni | Foto: Wikipedia

 

640px-Cathedral_of_St._James_Organ

Kor katedrale sv. Jakova u Insbrucku. | Foto: Wikipedia

10. Rozeta

Ukrasni motiv nalik na ružin cvijet sa stiliziranim laticama koji se kao element dekoracije primjenjuje u graditeljstvu. Najčešće ima bogati okvir i mrežište, a redovito se nalazi na pročelju iznad glavnog portala. Izrada rozeta svoj vrhunac doseže u gotici, kad su raskošno izvedene i ostakljene vitrajem (do 13 m u promjeru) vrlo često bile glavni ukras pročelja crkve (Reims, Beauvais, Strasbourg, Pariz).

900px-Rozeta_Paryż_notre-dame_chalger

Sjeverna rozeta katedrale Naše Gospe u Parizu | Foto: Wikipedia

11. Kripta

U crkvenoj arhitekturi kripta je naziv za prostoriju ispod crkve koja se koristila kao kapelica ili mjesto za čuvanje relikvija. Porijeklo vuče od katakombi, podzemnih tunela i prostorija iz prvih stoljeća u kojima su rane kršćanske zajednice slavile svetu misu i pokapale svoje pokojne, uglavnom mučenike. Kasnije se kripte grade i u crkvama, služeći kao prostori za grobnicu sa sarkofagom ili lijesom. Isprva su se nalazile ispod kora, no graditelji ih kasnije smještaju i ispod broda ili transepta.

Kripta-v

Kripta novigradske katedrale sv. Pelagija iz 9. st. | via coloursofistria.com

12. Vodoriga

Vodoriga (franc. gargouille – završetak oluka), grgljalica ili rigalica je izljev kamenog oluka u obliku nestvarna ljudskoga ili životinjskoga bića, a svrha mu je da odvodi i izbacuju vodu koja se nakuplja na krovovima tijekom oborina. Riječ je o grotesknim bićima koja su spoj ljudskoga i životinjskoga, a nadahnuća za njihovu izradu nađena su u biblijskim knjigama, ali i u poganskim izvorima. Neki smatraju da su postavljeni na zidove crkava kako bi tjerali zle sile od crkve, dok drugi drže da im je smisao u tome da svojom zastrašujućom pojavom potaknu ljude da uđu u crkvu.

gargoyle-58324_960_720

Foto: Pixabay

Dodatak

A evo kako to izgleda na presjeku starokršćanske, romaničke i gotičke crkve!

starokrscanska bazilika copy Romanicka bazilika 1 - konacno Romanicka bazilika 2 - konacno Goticka katedrala 1 - KONACNO

Tekst se nastavlja ispod oglasa

gotika copy

Priredio: Miodrag Vojvodić | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 26. travnja 2016.

Možda vam se svidi