Iz recenzije akademika prof. dr. sc. Mislava Ježića:

„Prinos ove knjige u prvome je redu filozofski, a filozofiju sam auktor tumači kao mjesto susreta svih znanosti i religija, kao promišljanje o cjelini i o smislu. Taj je prinos, dakle, relevantan i za promišljanje znanosti, osobito humanističkih i društvenih znanosti, kao i za promišljanje aktualnih problema suvremenoga života. Zato i nosi naslov Ne navlačite na se propast djelima ruku svojih! jer upozorava na goruće probleme našega vremena. Najkraće rečeno, kako kaže i podnaslov, knjiga filozofski raspravlja o etičkim, političkim i religijskim pitanjima. No to znači da obuhvaća promišljanja o umjetnoj inteligenciji, o pandemiji, o klimatskim promjenama, o braku i obitelji i suvremenim ugrozama za njih, o demografiji i budućnosti, o patnji i smrti, o emocijama, o značenju savjesti (u Tome Akvinskog), o vrjednotama i ljudskome dostojanstvu, o odnosu filozofije prema politici (od Platona i Aristotela nadalje), o zajedničkome dobru, o međusobnu odnosu religije, etike i politike, o putu i migracijama, o miru i moralnome zakonu, o vjeri kao nadopuni etici (u Kanta), o odnosu religije prema nasilju i nenasilju (u suvremenih auktora), o (Jaspersovoj) zamisli „osi vremena“ kao poticaju na sveopći dijalog kultura i civilizacija u suvremenome svijetu i o vidovima povezanosti kultura, zatim o hrani i etičkim, socijalnim i ekološkim pitanjima prehrane, a onda o filozofiji kao području dijaloga među svim znanostima i religijama. Osim na poznavanju velike tradicije filozofije, knjiga se temelji i na vrlo obuhvatnoj suvremenoj literaturi o spomenutim područjima. Bibliografija na kraju knjige obuhvaća blizu četirista jedinica. A uz pomoć te literature Koprek samostalno promišlja o svim spomenutim pitanjima pa se rasprave u knjizi mogu smatrati uvelike i primijenjenom filozofijom, a mogu služiti i kao dokaz kako filozofija može biti relevantna za postavljanje ne samo pitanja za znanosti (osobito humanističke i društvene), nego i za promišljanje o nizu najaktualnijih pitanja današnjega svijeta i života i za upozoravanje na niz ugroza koje nam prijete, a koje ne promišljajući stvaramo ‘djelima ruku svojih’.“

O AUTORU: Ivan Koprek – svećenik – isusovac, profesor filozofije. Studirao je filozofiju i teologiju u Zagrebu i Münchenu. U Münchenu je 1988. godine postigao doktorat iz filozofije. Akademske godine 1993.-1994. boravio na Marquette University (USA) a u zimskom semestru 2001.-2002. na Boston Collegeu (USA). Bio je urednik časopisa ”Obnovljeni život“ i idejni začetnik međunarodnoga časopisa „Disputatio philosophica“. U dva mandata po 6 godina obavljao je službu dekana FFDI i FFRZ; od 2005. do 2011. godine bio je provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, osnivač i dugogodišnji predsjednik “Centra za poslovnu etiku” pri FFRZ Sveučilišta u Zagrebu te ravnatelj Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču. Organizirao je i aktivno je sudjelovao na mnogim simpozijima u zemlji i inozemstvu. Član je nekoliko društava filozofa u Europi i uredništava znanstvenih časopisa iz područja filozofije. Bio je mentor više desetaka doktorskih disertacija. Područje znanstvenoga zanimanja: etika, filozofija kulture, kršćanska duhovnost i suvremena filozofija.