Svećenik Odilon-Gbènoukpo Singbo u ovoj knjizi istražuje nauk, ali i ulogu Crkve u trajno nemirnim ratnim trenucima.

U knjizi nema tematike križarskih ratova, nego je neposredni povod autorovog interesa za ovu temu rat kojim je Rusija napala ukrajinski narod, rat dvije kršćanske zemlje. Ti nemili ratni događaji ponovno stavljaju u središte pitanje crkvenog nauka o ratu i naoružanju, osobito u nuklearnoj epohi u kojoj se nalazimo.

Zbog povećanja straha i potencijalne nuklearne katastrofe nameće se pitanje opstanka i preživljavanja ljudske vrste ovog stoljeća, pitanje o kojem se raspravljalo na Vatikanskoj konferenciji o potpunu razoružanju 2020. godine.

Nameće se logično i otvoreno pitanje: je li rat sastavni i neraskidiv dio ljudske naravi?

„Nalazimo se u apokaliptičkom stanju koje ne upozorava samo na opasnost razornih i dehumanizirajućih čina, nego razotkriva stanje čovjekove duše čiji je prst napeto i neprestance uprt i čeka fatalni i sudbonosni čas kada će stisnuti gumb nuklearnog oružja“, piše Odilon.

Ovo je djelo slabašan pokušaj sabiranja nekih misli crkvenog nauka o ratu. Jezgra tog nauka uvijek je u  ikada do kraja ostvarenom miru. Teološko promišljanje o njemu nema polazište u naivnu i bezuvjetnu pacifizmu, već je implicitno nadahnuto Isusovim racionalnim pristupom pred nasilnim ponašanjem sluge velikog svećenika.

Taj stav – koji kasnije usred muke križa oprašta neprijateljima – polazna je točka koja vodi temeljnom pomirenju, ali u istinitu priznanju agresije na nevina čovjeka, odnosno narod.

Novi naglasci u crkvenom nauku, osobito pred novim ratnim zbivanjima, daleko od toga da revidiraju crkveni nauk kako bi se omogućio povratak teorije o nuklearnom odvraćanju, više pozivaju na nuklearno obraćenje, tj. iskorjenjivanje takva oružja iz ljudske civilizacije.

Cilj koji je stavljen pred svako misleće biće upravo je eliminacija ratnog mentaliteta.

Trajna opasnost koju je donijelo »apokaliptičko čudovište« kao što je nuklearno oružje potaknula je na filozofsko-teološko promišljanje o ljudskoj naravi u ovoj epohi te o nekim paradigmama koje oblikuju naše društvo.

Autor u zaključku piše: „Čovječanstvo je ireverzibilno ušlo u nuklearnu epohu u kojoj nas je nepacifističko korištenje nuklearne energije dovelo do raskrižja koje poziva na opredjeljenje. Upravo je potreba za opredjeljenjem bila izvor raznih promišljanja o naravi i uvjetima ratovanja. Dok nam starozavjetni svijet pokazuje prisutnost rata koji ponekad poprima sakralnu dimenziju, Novi zavjet stavlja u središte Isusovu dvodimenzionalnu zapovijed ljubavi koja uključuje i neprijatelja. (…)

Ne može se ostvariti mir u strahu. A suvremeno stanje stvari u kojem budućnost civilizacije ovisi o jednom ljudskom prstu poziva na redefiniranje one granice koju nitko ne smije prijeći. Na toj se granici odvija ono što smatramo nuklearnom metafizikom po kojoj nuklearna energija može biti u službi čovječanstva ili njegova potpuna uništenja. Vazmeni događaj Isusa Krista – muka, smrt, uskrsnuće – nosi izvor promišljanja o ljepoti zajedničkog i bratskog hoda prema punini života. Taj je događaj ujedno svijetla točka koja vraća nadu i čini ovo apokaliptično stanje upravo stanjem blagodati.“

Cijena knjige je 26 € (195,90 kn).

Knjigu potražite u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.