Pitanju o Bogu ljubavi on pristupa na drugačiji način, kao što kaže u uvodu: „Došao sam do uvjerenja da nam Bog ne pristupa kao odgovor, nego prije kao pitanje. U vrijeme kad se na pitanje o Bogu ne samo ne odgovara nego se ono često uopće ne postavlja, Bog nam možda govori onako kako je nekoć govorio svome sluzi Jobu: Ja ću te pitati, a ti odgovori!“ (…) „Postoje tako dobra pitanja koje bi bilo šteta pokvariti odgovorima. Postoje pitanja koja poput prozora trebaju ostati otvorena. Ta otvorenost ne mora voditi u zdvajanje, nego u kontemplaciju.“

Ljubav prema Bogu i neprijateljima

Kao polazište svojih promišljanja Halík uzima dva specifična kršćanska aspekta: ljubav prema Bogu i ljubav prema neprijateljima. Ljubav shvaćena kao transcendencija, nadilaženje sebe, svoj najradikalniji izraz nalazi upravo kad čovjek iz vlastitog „ja“ iskoračuje prema apsolutnoj tajni (odnosno Bogu) te prema prijetećoj i uznemirujućoj stranosti svijeta (odnosno neprijatelju). Riječ je o iskoraku koji nije po sebi samorazumljiv, koji je izazov, koji kao i vjera u biblijskom smislu pretpostavlja odvažnost da se stupi u prostor tajne, da se preuzme određeni rizik.

Ljubiti neprijatelja

Halík piše: „»Ljubite svoje neprijatelje«, poučava Isus. Od svih Isusovih zapovijedi mnogima taj zahtjev izgleda kao najteža i najzahtjevnija zapovijed, mnogima se čini čak potpuno apsurdnom. Kad se čuje riječ »neprijatelj«, u našoj nutrini javljaju se lica i imena puno ljudi: od najbližih, koji su možda za vrijeme djetinjstva ili odrastanja ostavili traumatične štetne posljedice, preko onih koji ljubav i prijateljstvo nisu uzvratili, razočarali su ili ih izdali, preko nemilosrdne ili nekorektne konkurencije u životnim ili poslovnim borbama i natjecanjima, sve do ljudi koji žestoko zastupaju političke ili religiozne stavove koji su nekome neprihvatljivi ili štetni. izgleda kao najteža i najzahtjevnija zapovijed, mnogima se čini čak potpuno apsurdnom. (…)

Ovdje nije riječ o tome da se zatvore oči pred jasnim činjenicama, nego o opsežnom pogledu iza »činjenica«, u srce stvari. Prestajemo naime imati neprijatelja u onom trenutku kad odbijemo ponašati se neprijateljski prema nekome, gledati ga kao neprijatelja, prema njemu se ponašati neprijateljski. Neprijateljstvo je uzajaman odnos (kao i prijateljstvo). Ako ne postoji takav odnos – a on ne nastaje  ako se u njega ne upuštam – neprijateljstvo i neprijatelj prestaju »objektivno postojati.«“

Bogu je stalo do toga ljubimo li ga

Knjiga Želim da postojiš. O Bogu ljubavi puna je neočekivanih uvida, čime poziva na preispitivanje i propitivanje vlastitih slika Boga kako bi ona mogla postati jasnija i potpunija. Autor se ne boji pitanja, iako stoji čvrsto u vjeri, te nastoji proniknuti u pitanja koja Biblija postavlja svakom čovjeku i čitatelju. Primjerice: „Ne mogu se riješiti misli da Boga previše ne zanima vjerujemo li u njega. No jako mu je stalo do toga ljubimo li ga. (…) U cijeloj hebrejskoj Bibliji Bog češće pita nego odgovara. Na mnoga naša pitanja u Bibliji ne nalazimo nikakav odgovor ili barem ne jasan i jednoznačan odgovor. Ljudi često posežu za Biblijom kako bi u njoj našli odgovor na pitanje postoji li Bog. Iznenadi ih da ova knjiga ne samo da ne odgovara na to pitanje nego ga uopće ne postavlja; Biblija ne troši vrijeme na spekulativno »pitanje o Bogu« ili na dokazivanje njegova postojanja, nego u pripovijestima o ljudima nudi mogućnost ulaska u njihovo iskustvo s Bogom.“

Knjigu Želim da postojiš. O Bogu ljubavi možete nabaviti u knjižarama Kršćanske sadašnjosti ili u web knjižari po cijeni od 130 kn.