Hvalite Gospodina, prostranstva svemirska!
Hvalite Stvoritelja svemira, prostora i vremena!
Hvalite ga, sunce i mjeseče, svi planeti i sva
tijela sunčeva sustava!
(Prema psalmu 148)

Zvijezde su oduvijek oduševljavale čovječanstvo i pratile su ljudsku sudbinu na zemlji. U mračnijem dijelu godine, kakvo je i ovo vrijeme oko Božića, raste i ljudska potreba za svjetlom te se bude religijske čežnje. Zvijezda koju su slijedili mudraci s Istoka, i o kojoj je riječ u knjizi benediktinskoga opata Christopha Gerharda Astronomija i duhovnost. Zvijezda betlehemska, predstavlja dva aspekta  jednog svijeta koji se može prirodoznanstveno istraživati, ali i gledati očima vjere. Ako se poput mudraca s Istoka damo njome voditi, tada ćemo moći bolje razumijevati spoznatljivi svijet, ali upravo tako i rast u vjeri. Pater Christoph iz poznate njemačke opatije u Münsterschwarzachu u ovoj knjizi pojašnjava značenje zvijezda u Bibliji, kao i njihovu duhovnu snagu. Upravo je njegova knjiga Astronomija i duhovnost. Zvijezda betlehemska tijekom prosinca Knjiga mjeseca u Kršćanskoj sadašnjosti te se može kupiti po 30 % nižoj cijeni (7 eura umjesto 10 eura) ili naručiti putem web knjižare.

Djelomično već i u listopadu, ali potom sigurno u studenome najavljuje se božićno trgovanje sa zvijezdama u svim varijacijama. Zvijezde kao svečana dekoracija koja rano počinje ima veze s našom potrebom za svjetlom i lijepim zvjezdanim nebom. No taj način uređivanja robnih kuća koji služi prodaji nema mnogo veze s dubljim smislom Božića. Pater Christoph tako ističe da se svjetla u mračnom dobu godine prije svega obraćaju našim religioznim čežnjama koje – i to je ono paradoksalno u ovoj situaciji – ne može ispuniti nikakva potrošnja, nego u konačnici samo Bog koji je postao čovjekom. U knjizi Astronomija i duhovnost. Zvijezda betlehemska čitatelj će se tako susresti s nizom zanimljivog sadržaja podijeljenog u sedam poglavlja (Zvijezde u Bibliji – kao simbol naroda Božjega, kao simbol naroda Božjega, kao simbol naroda Božjega, Zvijezda Danica u duhovnim pjesmama, Betlehemska zvijezda – Poklonstvo mudraca, Magi – zvjezdoznanci, Herod i židovski pismoznanci, Zvjezdoznanci traže, pronalaze i klanjaju se, Betlehemska zvijezda s astronomskog gledišta, Astronomija i vjera…). 

Zašto su magi s Istoka slijedili zvijezdu Betlehemsku?

Magi s Istoka vode nas do štalice u Betlehemu – motiv je to koji se u božićno vrijeme često spominje, ali rjeđe analizira u konkretnom povijesno-znanstvenom kontekstu kako je to u ovoj knjizi učinio pater Christoph.

„Magi s Istoka pripadali su svećeničkoj kasti i tumačili su astronomske događaje na temelju svoje astrološke i duhovne slike svijeta obilježene kultom zvijezda. Svojom – promatrano sa strane Biblije – jako sumnjivom znanošću susreću se s Isusom, kojega su tražili kao novorođenog kralja jer su vjerovali svojoj vlastitoj čežnji. Kao pogani, koji sigurno nisu jako dobro poznavali židovska Pisma, oni su svojim posjetom štalici kao jedni od prvih povjerovali u Krista. Ove dvije strane – znanstveni pogled na prirodu i čežnja za nečim što je veće od mjerljivog i proračunljivog svijeta – povezuju nas s ovim magima s Istoka. Oni se mogu usporediti s nama današnjim ljudima. I mi smo s jedne strane obilježeni prirodoznanstvenim pogledom na svijet. S druge strane, stalno iznova ustanovljujemo da se svijet ne može reducirati na prirodne znanosti, nego da i uz spoznatljivi svijet ostaju otvorena pitanja“, stoji između ostaloga u knjizi.

Zvijezde u biblijsko-apokaliptičkoj slici svijeta

Biblijsko-apokaliptičkoj slici svijeta svojstveno je da se najprije na nebu može pročitati što će se uskoro dogoditi na zemlji. Ljudi koji dobro poznaju znakove vremena znaju te znakove tumačiti iz vjere. Pater Christoph tako spominje proročanstva o pomračenju zvijezda u proroka Izaije (Iz 13,10) i Joela (Jl 2,10) koja iznova pronalazimo u evanđeljima u ustima Isusovim. O dolasku Sina Čovječjega stoji u Matejevu evanđelju: »A odmah nakon nevolje onih dana sunce će pomrčati i mjesec neće više svijetljeti i zvijezde će s neba padati i sile će se nebeske poljuljati« (Mt 24,29 par.). Kada se na nebeskom području događa nešto vrlo važno – kao otvaranje pečata knjige – zvijezde su uključene u to, piše pater Christoph.

Koliko su zvijezde važne, što sve simboliziraju i kako su prikazane u Bibliji čitatelj će osvijestiti uz ovu sjajnu i zanimljivu knjigu, promatrajući zvijezde iz jednog sasvim drukčijeg ugla, povezujući znanost, odnosno astronomiju, i duhovnost. U konačnici, svoju raspodjelu vremena vežemo upravo uz zvijezde. Božić je 25. prosinca jer se svjesno slavi za zimskog solsticija. Na terminu svetkovine Uskrsa još se jasnije pokazuje utjecaj zvijezda. Kao termin Uskrsa na koncilu u Niceji 325. poslije Krista utvrđena je prva nedjelja nakon proljetnog uštapa. Tako termin Uskrsa u gregorijanskom kalendaru može biti između 22. ožujka i 25. travnja, a s njim godišnje variraju i svetkovine i blagdani od poklada do Tijelova.

Knjigu Astronomija i duhovnost. Zvijezda betlehemska patera Christopha Gerharda potražite u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti do kraja prosinca po sniženoj cijeni. 

* Sponzorirani članak