Brat Cadfael, srednjovjekovni monah detektiv iz Benediktinske opatije sv. Petra i Pavla u Shrewsburyju, mnogima će zasigurno biti poznat zahvaljujući istoimenoj televizijskoj seriji u kojoj je ovoga neobičnoga benediktinca utjelovio poznati britanski kazališni, televizijski i filmski glumac Sir Derek Jacobi. Serija koja je devedesetih godina prošloga stoljeća oduševila milijune gledatelja diljem svijeta te zaslužila vrlo visoku ocjenu publike samo je jedan od mnogobrojnih dokaza da lik brata Cadfaela neupitno zaslužuje mjesto među najpoznatijim detektivima književne fikcije. Jednako tako, Edith Pargeter, poznata pod pseudonimom Ellis Peters, engleska spisateljica i autorica dvadeset kronika o bratu Cadfaelu, na temelju kojih je spomenuta serija nastala, neosporno stoji uz bok proslavljenim autorima kriminalističkih romana 20. stoljeća. Njezini romani o bratu Cadfaelu, nastali u razdoblju od 1977. do 1994. godine i prevedeni na nekoliko svjetskih jezika, izazvali su oduševljenje mnogobrojnih čitatelja i kritičara te osvojili mnoge nagrade književnih udruženja. Konačno, nakon toliko godina i hrvatski čitatelji mogu uživati u odabranim romanima iz spomenutoga niza.

„Vidio sam nebrojene oblike smrti, bio sam vojnik i mornar… na istoku, u križarskim ratovima te tijekom deset godina nakon pada Jeruzalema. Gledao sam kako ljude ubijaju u bitkama, a i sâm sam mnogima donio smrt… Nikada nisam u tome pronalazio užitak, toliko znam, ali nikada nisam ni bježao od toga… Neko sam vrijeme služio kao slobodan vojnik, a potom sam sazrio i došao je trenutak… Sada uzgajam bilje i sušim ga te radim lijekove za sve bolesti koje nas pohode… Izliječiti čovjeka, nakon tolikih godina ranjavanja? Postoji li nešto prikladnije od toga?“ U ovih nekoliko autobiografskih crtica iz jedne od kronika upoznajemo lik brata Cadfaela (velš. cad + mael = princ bitke), benediktinskoga monaha kojemu će Ellis Peters povjeriti ključnu ulogu u rješavanju mnogobrojnih ubojstava i zločina koji će zadesiti stanovnike Shrewsburyja, gradića smještena u pokrajini Shropshire na zapadu Engleske, te monahe Benediktinske opatije svetoga Petra i Pavla.

Rodom iz susjednoga Walesa, brat Cadfael ap Meilyr ap Dafydd (Cadfael, sin Meilyra, sin Dafydda), u svim će romanima biti utjelovljenje pravednosti neraskidivo povezane s milosrđem i razumijevanjem te predstavljati simbol ljudske i kršćanske zrelosti stečene bogatim životnim iskustvom. U vremenima kada se u samostan najčešće ulazilo odlukom roditelja, u ranoj mladenačkoj dobi, Cadfaelov će monaški život biti prikazan kao posljedica slobodne odluke donesene u punoj svijesti, a njegov „poziv s nebesa“ pogodit će ga „poput strijele odaslane rukom samoga Boga“. Ovaj bivši ratnik, križar i moreplovac, kojemu nisu bili strani grijesi i propusti, u pedesetim će godinama svojega života sva svoja iskustva i znanja staviti u službu Bogu i bližnjima te kao benediktinski brat, vrtlar, botaničar, ljekarnik i detektiv učiniti sve kako bi rješavanjem zločina narušeni životni sklad bio ponovno uspostavljen. Upravo u oponašanju paradigmatskoga biblijskoga uzorka – stvaranje, sklad, grijeh, pad, otkupljenje i obnova sklada – leži privlačnost svakoga dobra kriminalističkoga romana, pa tako i romana o istragama brata Cadfaela, koji će u svojim detektivskim avanturama redovito biti znak i sredstvo Božjega milosrđa i ljubavi prema svakome čovjeku, nasuprot slijepoj pravdi i krutoj sili zakona.

Premda će u rješavanju zločina glavnu ulogu imati svjetovna vlast utjelovljena u liku šerifa Gilberta Prestcotea te njegova zamjenika i Cadfaelova prijatelja Hugha Beringara, Peters će u svaku istragu spretno uključiti iskusnoga benediktinskoga monaha čije će iskustvo i znanje te izražena sposobnost dedukcije biti ključni u rješavanju zagonetnih ubojstava. Mikrosvijetom malenoga Shrewsburyja autorica će oslikati život Engleske sredinom 12. stoljeća, u turbulentnome razdoblju građanskoga rata uzrokovana borbom za prijestolje između dvoje rođaka: Matilde, kćeri kralja Henrika I., i Stjepana od Bloisa, unuka kralja Vilima Osvajača, prvoga normanskoga kralja Engleske kojega je na prijestolju naslijedio njegov sin, spomenuti Henrik I.

Kaos građanskoga rata tijekom kojega će velikaši i pretendenti na prijestolje nastojati ugrabiti svoj dio kolača kao i njihove intrige i spletke prelijevat će se na život stanovnika Shrewsburyja, ali i na život monaha njegove opatije, koja će djelovati poput sigurnoga otočića, edenskoga vrta u kojemu žive grijehom ranjeni, ali i Kristovom žrtvom otkupljeni monasi. Taj će svijet i njegov dnevni ritam obilježen molitvom i radom, odnosno svakodnevnom misom, liturgijom časova, kapitulima i fizičkim radom, biti trajan simbol optimizma i harmonije nebeskoga života kojoj teži svaki čovjek. Čitatelj će tako u svakome romanu uroniti u idiličan i skladan život Benediktinske opatije svetoga Petra i Pavla, koračati lađom opatijske crkve, samostanskim klaustrom, gostinskim odajama, dormitorijem, velikim dvorištem, štalama, vrtovima i voćnjacima te okolnim šumama i ploviti hirovitim Severnom. No osobito će mjesto pripasti Cadfaelovoj vrtnoj kućici u kojoj će nastajati biljni pripravci i lijekovi kako za bolesnu braću opatije tako i za stanovnike Shrewsburyja te u kojoj će se nakon obavljenih zadaća veselo nazdravljati vinom i medovinom. Cadfaelova će vrtna kućica postati utočište mnogima koji traže spas od slijepe pravde ili bježe od sudbine koju su im drugi namijenili. Među bjeguncima će se vrlo često naći (ne) sretno zaljubljeni mladići i djevojke kojima prijeti kriva optužba ili prisilni brak, a čija će mladenačka ljubav bratu Cadfaelu biti posebno pri srcu. Ako bismo među književnim likovima tražili zaštitnika mladenačke ljubavi, brat Cadfael neupitno bi bio najbolji kandidat za tu ulogu.

Foto: Verbum.hr
Foto: Verbum.hr
Foto: Verbum.hr

U karakterizaciji više stotina likova, običnih ljudi i velikaša te osamdesetak monaha koji će se pojaviti u njezinim romanima, Ellis Peters će se uglavnom uspješno oduprijeti stereotipizaciji i idealiziranju te dati vrlo realističan prikaz monaškoga života i međuljudskih odnosa općenito. U opatiji ne žive ni posve dobri ni posve zli monasi, već nesavršeni ljudi koji savršenstvo nastoje postići opsluživanjem Pravila svetoga Benedikta i težnjom da ostvare svečevu viziju monaškoga života koji se sastoji u izbjegavanju krajnosti. Najiskusniji i najzreliji od svih bit će, naravno, brat Cadfael, dok će iz ostalih likova ponekad zračiti ljudskost i toplina, a ponekad oholost i krutost.

Moralni je svijet brata Cadfaela, baš kao i moralni svijet svakoga čovjeka, sve samo ne jednostavan. U njemu se vrlo često pojavljuju složene dvojbe i napetosti koje nije moguće jednostavno razriješiti rezanjem moralnoga gordijskoga čvora. U gotovo svakome romanu čitatelj će se susresti s različitim situacijama u kojima će biti izazvan zauzeti vlastiti stav i odabrati rješenje koje će se možda razlikovati od rješenja našega glavnoga junaka. Potrebno je stoga imati na umu kako brat Cadfael nipošto nije prikazan kao savršen i bezgrešan monah već, kako će i sam priznati, kao ograničen i grešan čovjek koji čini sve što smatra potrebnim, pa i ono što bi nekima moglo zasmetati, kako bi uspostavio ravnotežu narušenu ljudskom zloćom ili pretjeranom usredotočenošću na slovo zakona. Težeći prvenstveno duhu zakona, Cadfael će nakon pomnoga razlučivanja katkada odlučiti počiniti manji grijeh, pristati na manje zlo kako bi izbjegao ili spriječio ono veće, svjestan kako na ovome svijetu ne može biti uspostavljeno savršeno, odnosno bezgrešno, anđeosko društvo. Neka se čitatelj stoga ne iznenadi ako ovoga simpatičnoga benediktinca uhvati u izbjegavanju samostanskih dužnosti, sitnoj prijevari ili prešućivanju istine te neka se sjeti da čak i Katekizam Katoličke Crkve kaže kako „pravo na priopćivanje istine nije bezuvjetno“ te da su „dobro i sigurnost drugoga, poštivanje privatnog života, zajedničko dobro dostatni razlozi da se prešuti što ne smije biti poznato, ili da se upotrijebi diskretan govor“ jer „nitko nije dužan otkriti istinu onomu tko nema prava da je upozna“ (br. 2488; 2499).

Smatramo potrebnim ukazati i na specifičnost Cadfaelova odnosa prema ljudskome životu, odnosno njegovoj potrebi i želji da zaštiti pojedinca od krute primjene zakona. Ta će želja najjasnije doći do izražaja u slučaju smrtne kazne koja bi trebala zadesiti svakoga tko se ogriješi o zakon i usmrti drugoga čovjeka, kajao se krivac ili ne. U takvim će situacijama u Cadfaelovim odlukama odjekivati Božja riječ iz Knjige proroka Ezekiela: „’Života mi moga’ – riječ je Gospodina Boga – ‘nije meni do smrti bezbožnikove, nego da se odvrati od zloga puta svojega i da živi!’“ (Ez 33,11). Ako kod zločinca prepozna iskreno kajanje zbog počinjena nedjela, Cadfael se neće ustručavati pomoći mu da umakne pred silom zakona, kako bi mu omogućio drugu priliku. „Otac opat jednom je kazao kako je naša uloga služiti pravdi, a da privilegij milosrđa pripada Bogu. No čak je i Bogu, kada želi iskazati milosrđe, potrebna pomoć“, reći će jednom prigodom brat Cadfael objašnjavajući logiku svojih postupaka, logiku koju će neki i danas možda smatrati neprihvatljivom, ali koja svoj izvor ima u Stvoritelju kojemu naš monah detektiv, unatoč svim svojim nesavršenostima, nastoji biti poslušan i služiti mu onako kako najbolje zna.

Premda nije svećenik, već časni brat, Cadfael će, svojim razumijevanjem za ljudske slabosti i ohrabrivanjem onih koji mu se budu povjeravali, mnogima postati otac u najautentičnijemu značenju te riječi, podsjećajući kako ne postoji grijeh koji Bog ne može i ne želi oprostiti onome tko se zbog grijeha pokaje te kako svaki čovjekov pad prihvaćen s kajanjem i poniznošću vodi k sve većoj zrelosti. Ne relativizirajući zlo i grijeh, brat Cadfael postat će primjer pravoga dušobrižnika koji s kršćanskim optimizmom i radošću promatra čovjeka i stvoreni svijet prepoznajući Božji dar u svemu što ga okružuje. Likom brata Cadfaela Peters će se poslužiti kako bi prokazala pesimistični pogled na svijet i čovjeka i uputila kritiku takvomu pogledu, odnosno puritanizmu i nezdravoj opterećenosti grijehom koja ne ostavlja prostor za Božju milost i praštanje, dozivajući čitatelju u pamet da su svijet i čovjek Stvoriteljevo djelo i odsjaj njegove veličine te da Božje darove treba prihvatiti i u njima kreposno uživati. Brat Cadfael takav će stav posvjedočiti na najbolji mogući način. On je benediktinac koji istinski uživa u samostanskome životu, monah koji voli svoj poziv, ljude i svijet u kojemu živi, koji želi pomagati bližnjima, suosjeća s onima u nevolji i pomaže im kada god može, ima osjećaj za pravednost i nepogrešivo prepoznaje licemjerje i rigidnost koji su mu vrlo odbojni i on će učiniti sve kako bi svaki čovjek upoznao Božje milosrđe i već na ovome svijetu doživio predokus radosti vječnoga života koji je Bog pripravio svakome tko ga ljubi i tko tu ljubav iskazuje svojim bližnjima.

Prvo izdanje u ovom nizu je roman Jedna duša previše čija se radnja odvija u ljeto 1138. godine nakon što je kralj Stjepan osvojio Shrewsbury te dao objesiti devedeset četiri vojnika odana kraljici Matildi. Brat Cadfael po opatovu će nalogu morati napustiti svoj vrt s ljekovitim biljem kako bi Stjepanovim žrtvama omogućio dostojanstven ukop. Obavljajući taj mučni zadatak, plemeniti benediktinac otkrit će kako je u pokolju stradala jedna duša previše: devedeset peti nesretnik nije optužen za izdaju i obješen, već je žrtva okrutnoga ubojstva. Potresno otkriće izazvat će nemir među kraljevim pristašama, no brat Cadfael neće se dati ušutkati i krenut će u potragu za dokazima koji bi mogli raskrinkati podmukloga ubojicu.

Lijek smrti drugi je kriminalistički roman novog izdavačkog niza Enigma. Kada bogati zemljoposjednik koji je svoje imanje odlučio darovati Benediktinskoj opatiji svetoga Petra i Pavla bude ubijen jednim od biljnih pripravaka brata Cadfaela, a sumnja padne na članove njegove obitelji i sluge, oštroumni i domišljati benediktinac učinit će sve kako bi pronašao krivca te pomogao njegovoj udovici i svojoj mladenačkoj ljubavi. Uz pomoć vjernoga pomoćnika brata Marka i šerifova zamjenika Hugha Beringara brat Cadfael krenut će u rasvjetljavanje mračne pozadine lukavoga zločina, a tijekom istrage suočit će se s optužbama spletkara te morati dokazati svoju čestitost kao i nevinost pogrešno optuženih. U potrazi za istinom brat Cadfael bit će izazvan prekoračiti ne samo granice Shrewsburyja već i granice zakona.

Treći dio serijala Istrage brata Cadfaela, roman Sajam svetoga Petra, odvija se nakon što su ratni sukobi između kralja Stjepana i kraljice Matilde nakratko prekinuti. Stanovnici Shrewsburyja i monasi Opatije svetoga Petra i Pavla konačno su odahnuli i posvetili se pripremama za tradicionalni sajam svetoga Petra koji će u njihov grad dovesti mnogobrojne trgovce, velikaše i putnike iz čitave Engleske i okolnih krajeva. Kada radost i veselje budu prekinuti  pobunom nepromišljenih mladića i misterioznim ubojstvom bogatoga trgovca, brat Cadfael morat će napustiti mir svoje vrtne kućice te priskočiti u pomoć ljupkoj trgovčevoj nećakinji i ponovno pokazati svoje istražiteljske vještine kako bi razotkrio političke spletke i intrige, zaštitio nedužne i pronašao beskrupuloznoga ubojicu.

Romani iz serijala Istrage brata Cadfaela, Jedna duša previše, Lijek smrti i Sajam svetoga Petra, dostupni su u knjižarama Verbum i na web knjižari verbum.hr.