Drugi tjedan Festivala kršćanskog kazališta posvećen je temi milosrđa. U četvrtak (10. lipnja) u prepunoj dvorani sv. Franje na zagrebačkom Sv. Duhu glumačka skupina Prosopon izvela je svoju najnoviju predstavu „Svi me vole, samo tata ne“, nastalu prema romanu Đure Zrakića. Prosopon je grčka riječ (latinski persona) koja označava osobu, osobnost, ali i masku u grčkom kazalištu koja nije prikrivala nego ukazivala na nešto. Zato su tu riječ uzeli studenti Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu kao vodilju svoje kazališne grupe – ukazivati na svijet oko sebe i probleme u njemu iz perspektive kršćanskog svjetonazora. U posljednje dvije godine bave se obiteljskim temama pa su tako na prošlogodišnjem FKK-u izveli predstavu „Naš grad“ američkog pisca Thorntona Wildera, začetnika afirmativne američke drame koja govori o važnosti svakog trenutka proživljenog na zemlji i ljepoti malih stvari i bliskih ljudi u našim životima čega često nismo svjesni za života.

Četvrtak ili studenti KFF-a u potresnoj priči o nedostatku očeve ljubavi

Ove godine uzeli su roman „Svi me vole, samo tata ne“ koji je svećenik Đuro Zrakić napisao početkom ’70-ih godina prošlog stoljeća kao opomenu na različite društvene promjene koje su poticale razaranja obitelji. Priča je o dječaku Ivanu i njegovoj majci koji žive u siromaštvu jer ih je ostavio, otišao u grad i tamo zasnovao novu obitelj. Nakon majčine smrti dječak odlazi u grad, radi i školuje se, ali cijelo vrijeme pokušava stupiti u kontakt s ocem. Iako se zbliži s polusestrom, otac ga odbija prihvatiti. Ivan unatoč siromaštvu i tužnoj priči očeva odbacivanja zadržava dobrotu i ljubav prema svima, a otac na kraju prekasno shvati da je važno vlastito dijete voljeti jer postoji trenutak nakon kojeg više nije moguće pružiti mu nježnost! Čitatelji Bitno.neta taj roman vjerojatno poznaju jer je knjiga doživjela dvadeset izdanja, prodana je u 700.000 primjeraka i prevedena na deset jezika. Radi se o pravom književnom hitu koji je sada dostupan, zahvaljujući autoru, i na internetu za besplatno čitanje.

Kazališna skupina Prosopon odabrala je tu tužnu obiteljsku priču s potresnom poukom na kraju koju je Inka Salopek režirala, a zajedno s Lovrom Šimićem (koji nosi predstavu glumeći čistog dječaka Ivana) i dramatizirala. One koji Ivana vole igrali su Stipe Rotim – prijatelja Petra, Katarina Lisak – djevojku i njegovu pravu ljubav Ljiljanu, Božica Dubravac – polusestru radosnu što je pronašla brata, a Anonija Okun – majku. Na drugoj strani su otac Ivora Lisca i pomajka Ivane Markić.

Festival je ove godine uveo novost, razgovore s publikom nakon predstava, a nakon ove su gledatelji prvo osušili oči jer im je kraj izmamio suze da bi najvažnije pitanje postavila najmanja gledateljica: zašto otac ne voli svoje dijete? Upravo zbog toga što je na takvo pitanje teško odgovoriti, važne su predstave ovakvih poruka pa je jako važno da baš studenti KBF-a, dakle budući svećenici i vjeroučitelji, shvaćaju kako je ta poruka još snažnija ako dolazi s kazališnih dasaka i od živog glumca na sceni.

Petak (10. lipnja) ili lutke, ruke i maleni o ljubavi i milosrđu

Čak su tri predstave na programu u petak, a sve su povezane s temom ljubavi i Božjeg milosrđa i to kroz oči mladih ljudi. One su kratke pa stanu u jednu večer, i vrlo su raznolike, a svaka je odlična na svoj način!

„Prvi grijeh“, diplomski ispit Antonije Šašo na lutkarstvu Umjetničke akademije u Osijeku, odlično je ocijenjen, a kasnije je nastavio živjeti kao predstava zbog svoje kvalitete. Ako mislite da ste tu priču o prvom grijehu i raju čuli nebrojeno puta, dođite je pogledati u lutkarskoj verziji jer ju je Antonija Šašo ispričala na vrlo svjež i zanimljiv ali i neuobičajen način. Raj je od drveta: na stolu pred nama iz piljevine izlazi život, lutke su napravljene od drveta (autorica lutaka Ria Trdin), a animatori (uz Antoniju Šašo bit će i Marijana Matoković i Paola Slavica, također diplomirane studentice UAOS-a) ih animiraju pred nama pri čemu su životinje plošne lutke poput igračaka, a Adam i Eva male ali pokretne s finim zglobovima. Ono što je posebno fascinantno je kako je riješena pojava Boga na sceni jer je to najveći problem bilo koje scenske prikazbe biblijske ili životne priče koja uključuje pojavu Boga, dok će vas trenutak pada i izgona iz raja sigurno ostaviti bez daha! Predstava je nastala pod mentorstvom Tamare Kučinović i Ljudmile Fedorove 2013., a kao i većina predstava na ovom festivalu, i ova je namijenjena i velikima i malima. Lutke, naime, govore različitim jezicima, naročito u rukama diplomiranih lutkarica koje znaju i lutkino bogatstvo i lutkine mogućnosti.

Kad ruke progovore 2

Foto: Lutkarsko-plesna predstava “Kad ruke progovore”

Iako tek završene studentice, izvođačice ove predstave su najstarije u predstavama ovog petka jer nakon „Prvog grijeha“ slijede još nezavršeni studenti, mladi iz župe Travno/Sopot kojima se svidjela na YouTubeu trenutačna moda ilustriranja u tehnici teatra sjena poznatog duhovnog hita „You raise me up/Ljubav, to si ti“. Znajući da je Antonija Šašo lutkarica zamolili su je da im to režira i ona je kreirala jednu od boljih verzija – njih 15 u mraku pod UV svjetlom bijelim rukavicama vrlo dojmljivo ilustriraju riječi pjesme. Gostovali su na Festivalu radosnog kazališta u Virovitici, može ih se vidjeti na YouTubeu, gdje su sad i oni postali hit, ali je puno efektnije vidjeti ih uživo – na 2. Festivalu kršćanskog kazališta.

Ozana 1

Foto: Predstava “Ozana” Tibora Martana u izvedbi dramske grupe iz Visokog

Treću predstavu u petak izvode najmanji: članovi grupe Osnovne škole iz Visokog u Hrvatskom zagorju. Specifičnost ove grupe nije to što su maleni, nego to što se bave manje poznatim svecima i blaženicima. Smatrajući da ne znamo dovoljno o njima, a pronalazeći u njihovim životima paralele i pouke za vlastite živote i probleme, oni imaju nekoliko vrlo zanimljivih predstava i često gostuju na Lidranu, a budući da njeguju i kajkavski jezik, i na Kajkavijani. U petak ćemo vidjeti „Ozanu“ na tekst Tibora Martana, pedagoga škole i voditelja grupe. To je njihov pravi mali hit koji su praizveli na Danima hrvatskih svetaca i blaženika u Križevcima, 2015. Prošli tjedan na festivalu je Ozanin život ispričala jedna prava dominikanka koja je slijedi i životom (s. Barbara Bagudić), a zanimljivo je vidjeti kako tu našu blaženicu doživljavaju maleni i kako su njezin život od crnogorskih planina i pašnjaka do posvećenja muci Božjoj u malenoj ćeliji predstavili bez kostima i scenografije, u čistoj dječjoj dramskoj igri. Svojim tijelima i riječju grade i prostor, i vrijeme, i radnju, a pomažu im pjevana pučka Otajstva žalosne krunice. U razgovorima nakon predstave zamolit ćemo malene iz Visokog da nam barem malo predstave i kajkavsku verziju Ozane!

U subotu 11. lipnja festival zatvaraju dvije predstave: prvo će nam Senka Baruška, umjetnica suvremenog plesa iz Lovrana, otplesati „Oče naš“, a zatim će nam Igor Kurbaša izvesti monodramu „Ispit savjesti“ na tekstove Tina Ujevića.

Predstave se održavaju u dvorani sv. Franje na Svetom Duhu s početkom u 20 sati, a ulaz na sve predstave je besplatan.

Sanja Nikčević | Bitno.net