Kalista

Car Neron počeo je progoniti kršćane nakon velikog požara u Rimu 64. godine. Tada su između ostalih stradali prvaci apostola, Petar i Pavao. Više ili manje intenzivno, progoni su se nastavili do 4. stoljeća, a vjerojatno su najjači bili za vrijeme careva Decija i Valerijana, sredinom 3. stoljeća.

Upravo u to razdoblje, smještena je radnja romana “Kalista. Roman o prvim kršćanima” koji je napisao blaženi kardinal John Henry Newman. Mjesto radnje je grad Sika Venerija (Sicca Veneria) u afričkoj provinciji Rimskog Carstva. Car Decije donio je proglas o pojačanoj borbi protiv kršćana, a progoni će uzeti maha nakon jedne prirodne katastrofe za koju će biti optuženi kršćani. Priča se oslanja na dva glavna lika: Agelija i Kalistu, ali realno i sadržajno govori o širem položaju kršćana u tom vremenu i prostoru.

Kalista je mlada djevojka iz Grčke koja je nezadovoljna životom jer još nije dohvatila istinu i smisao života. S druge strane, Agelije je mlaki kršćanin koji zbog vjere živi u razdoru sa svojom obitelji. On je zaljubljen u Kalistu i htio bi je oženiti. Njih će se dvoje zbog progona razdvojiti, ali će se u vjeri zbližiti. Iako ovdje nije rečeno sve o radnji, razvoj događaja je predvidljiv i u njemu nema velikih skokova i iznenađenja, osim možda sporedne priča Agelijeva poganskog brata Jube.

Ovaj roman koji je u knjižari Verbum bio najprodavanija knjiga u lipnju, važan je i zanimljiv zbog pokušaja realističnog prikaza života prvih kršćana, bez romansiranih pretjerivanja. Velika je briga posvećena autentičnom korištenju povijesnih i geografskih podataka i premda su likovi fiktivni, podsjećaju na neke stvarne osobe, a u opisu radnje iskorišteni su i povijesni dokumenti. Tako je npr. kod ispitivanja Kaliste o njenoj vjeri, preuzet ulomak iz “Acta Proconsularia” koji govori o ispitivanju jedne djevojke zbog kršćanstva u gradu Siki.

Ovo je donekle izazovno i zahtjevno štivo i potrebno ga je čitati koncentrirano. U njemu nema puno dijaloga. Podijeljen je na 36 kraćih poglavlja što olakšava čitanje, a isto čine i povremena autorova obraćanja čitateljima u kojima ih vodi kroz čitanje i daje neka korisna objašnjenja.

Sam autor u bilješki ispred romana piše da ga je namijenio posebno katoličkim čitateljima i njihovoj duhovnoj izgradnji. Dok govori o kršćanima onog vremena, nesumnjivo daje pouku i paradigmu za život današnjih kršćana. Opisujući poganska vjerovanja daje kritiku i našem vremenu u kojemu je sve dopušteno i prihvaćeno, osim onoga što je stvarno i istinito jer je to previše traži od ljudi: svatko je slobodan vjerovati što hoće, dokle god njegovo vjerovanje (iscjelitelji, horoskopi, karme, energije, …) ne dovodi u pitanje moć vladara ovoga svijeta.

Roman progovara o mnogim temama koje su brižno i mudro spojene u jednu skladnu cjelinu, a glavna tema je obraćenje. Tu temu roman dijeli i s drugim od dva literarna djela J. H. Newmana, “Dobitak i gubitak” (Loss And Gain) koji je i sam obraćenik na katoličku vjeru. Upravo taj stvaran, iskren, suptilan pristup temi obraćenja daje ovome djelu snagu i primamljivost.

“Kalista” nije baš tipičan roman za ljetno opuštanje, ali svima koji imaju nekoliko sati slobodnog vremena, a svoju vjeru ozbiljno shvaćaju, valja ga preporučiti. U njemu se nalazi mnoštvo detalja važnih za bolje poznavanje povijesti, temelja vjere i tradicije. On neizravno govori o Božjoj brizi za svakoga, bez obzira na njegove životne okolnosti.

Na hrvatskom jeziku ima puno prevedenih Newmanovih djela. Roman “Kalista” može biti dobar početak za upoznavanje s ovom važnom i svetom ličnošću. Inače, sva njegova djela mogu s pročitati na engleskom jeziku na internetu: www.newmanreader.org.

John Henry Newman rođen je 1801. godine u Londonu. U 23. godini zaređenje za đakona Anglikanske crkve i tu se zalagao za povratak tradicionalnih katoličkih vjerovanja no to mu nije uspijevalo. U 44. godini života položio je katoličku vjeroispovijest i tako postao najglasovitiji obraćenik Engleske u 19. stoljeću. S 46. godina zaređen je za svećenika. Djelovao je kao snažan teolog i cijenjen književnik. Papa Lav XIII. ga je 1879. godine imenovao kardinalom. Umro je 1890. u Birminghamu. 19. rujna 2010. papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim.

Autor: vlč. Anđelko Katanec

Knjigu možete prelistati i detalje o njoj saznati na linku ovdje.

Preuzeto sa www.pastoralmladih.hr