1. Uskrsnu Isus doista

Veličanstveni napjev Uskrsnu Isus doista preuzet je iz Cithare octochorde iz 1757. pod imenom Surrexit Christus hodie, upravo kako glasi i u njemačkom originalu. Čine ga 6 strofa koje se sastoje od dva stiha s refrenom Aleluja, a tekst  napjeva gore je spomenuti latinski himan Surrexit Christus hodie. Prema pretpostavci poznatog češkog povjesničara sakralne glazbe Karela Konráda (1842.-1894.), napjev je češkog podrijetla za koji kaže da se spominje već u 14. stoljeću. Međutim, sličan takav pronašao je i poznati njemački svećenik, teolog i himnolog Wilhelm Bäumker u pjesmarici Cornerʹs Nachtigal iz 1649. godine gdje se nalazi pod brojem 250 naziva Jesus Christus, unser Heiland. Stoga možemo opravdano smatrati da  porijeklo melodije, koja se pjeva kod nas, proizlazi upravo iz tog podneblja.

2. Isus je uskrsnuo

Pjesma  Isus je uskrsnuo preuzeta je iz Cithare octochorde 1757., a njezina melodija ima uporište najuzvišenijoj srednjovjekovnoj posljednici Victimae paschali laudes (Svetoj žrtvi uskrsnici). Pavlinska pjesmarica donosi ovu pjesmu s tri napjeva, od kojih je prvi sličan onome iz Cithare octochorde. Tekst napjeva sastoji se od pet strofa sa četiri stiha, a nakon svake strofe slijedi svečani i radosni usklik Slava Tebi, Kriste tematski izveden iz Aleluja.

3. Gospodin danas uskrsnu

Napjev Gospodin danas/slavno uskrsnu nalazi se u Cithari octochordi, 1757. g., a ritmizaciju je načinioFranjo Dugan. Značajna je tvrdnja Karela Konráda  koji napominje da je napjev nalik onome koji se nalazi u jednom češkom rukopisu iz 14. stoljeća. Štoviše, vrlo dragocjen izvor jest onaj J. S. Bacha koji donosi koral iz 1570. godine u Orgelbüchleinu pod naslovom Erstanden ist der heilige Christ, a sličan napjev ima i njemačka pjesma Am Sabbath früh iz 1608. godine. Pjesnički i teološki vrlo je vrijedna i rado pjevana u razdoblju kojemu je namijenjena. Sastoji se od kratkih stihova, izražava radost uskrsnog slavlja, a sve je povezano sa završnim poklikom Aleluja. Iako povijest nastanka napjeva upućuje na više polaznih izvora, unatoč vihoru raznih zabilješki, sve ukazuje na to da je i ovaj napjev jedan kamenčić u nizu mozaika europske glazbene baštine koji ne živi samo u vremenu svoga nastanka, nego i danas a živjet će i u budućnosti.

4. Krist iz groba ustade

Napjev Krist iz groba ustade također je preuzet iz Cithare octochorde iz 1701., u harmonizaciji Anzelma Canjuge.

5. Pjevaj hvale Magdaleno

Pjevaj hvale Magdaleno nalazi se samo u trećem izdanju Cithare octochorde iz 1757. g. pod nazivom Pone luctum Magdalena! Vrijedno je i pravo naglasiti jasnoću napjeva koji je svjež kao u dane njegova stvaranja, a kojega je skladatelj odabrao s mnogo mudrosti. Uvelike naglašava lik Marije Magdalene koja nalazi prazan grob, a tekst po nazočnih 10 strofa jasno iskazuje spasiteljsku ulogu Kristove žrtve za čovjeka na križu. Harmonijskom i melodijskom izražajnošću, koja je izrečena u 16 taktova, ostavlja trag i ljepotu nadahnutog genija čija je želja zasigurno bila približiti napjev srcu, kako ondašnjeg tako i današnjeg, vjernika.

6. Nek mine Majko

Nek mine, Majko, napjev usredotočen na Djevicu Mariju, nalazi se samo u trećem izdanju Cithare octochorde iz 1757., prema latinskom tekstu Absterge cito lacrymas… Ljepota i prirodnost ove popijevke izražena je u 10 nazočnih strofa s pripjevom u kojima se autor obraća Mariji kao sudionici patnje, boli i tuge, ali to je minulo a nadvladalo je dobro.

7. Pobjedni dan slavimo

Pobjedni dan slavimo, napjev je franjevačkog skladatelja F. Pintarića, u harmonizaciji Božidara Grđana, s tekstom od pet strofa od po četiri stiha gdje nakon svake strofe slijedi usklik: Slava Tebi, Kriste Bože, aleluja, aleluja.

8. Kraljice neba raduj se

Jedna od najpoznatijih i najpjevnijih Marijanskih skladbi u Hrvatskoj svakako je Kraljice neba, raduj se. O. Marijan Jaić, franjevac, najvjerojatniji je autor napjeva objavljenog u Napivi bogoljubnih cérkvenih pisamah. Sadrži svega četiri stiha, a svi završavaju usklikom aleluja, znakom uskrsnuća koji poziva na radost. U harmonizaciji Franje Dugana, u prijevodu s latinskog i blagoj modifikaciji teksta kanonika i profesora Ferde Rožića, pjeva se u uskrsno vrijeme od bdjenja Velike subote do osmine Duhova, kada je bila, kao i danas, zamjena za Angelus.

Prema: Ruža s. Domagoja Ljubičić, Uskrsne crkvene pučke popijevke