2. PROSINCA
Sveta Bibijana – zaštitnica neudanih žena koju zazivaju kod mamurluka
Sveta Bibijana zaštitnica je neudanih žena, ali i glavobolje te žrtava mučenja.
Sveta Bibijana rodila se 352. god. u Rimu, a njezini roditelji Flavian i Dafrosa kao i sestra Demetria doživjeli su mučeništvo pod carem Julijanom Apostatom i njegovim rimskim guvernerom Apronijanom.
Prvi put se spominje u knjizi “Liber Pontificalis”, gdje u životopisu pape Simplicija (468. – 483.), piše da je “posvetio baziliku svete Bibijane, u kojoj se nalazi njezino tijelo, u blizini palače Licinianum”. Ta bazilika postoji i danas u rimskoj četvrti Esquilino, sa svetičinim kipom, djelom Giana Lorenza Berninija.
Predaja govori da je kao pripadnica nadasve ugledne rimske obitelji iz vremena upravitelja Apronijana Bibijana bila progonjena te zbog vjere podnijela mučeništvo. Otac Flavijan umro je u progonstvu, dok je majci odrubljena glava. Mlada Bibijana podnijela je muku tamnice zajedno sa sestrom Demetrijom, u međusobnu hrabrenju. Demetrija je preminula za vrijeme okrutnog ispitivanja, dok se sveta Bibijana uspjela, velikom snagom duha, suočiti s još nekoliko teških mjeseci utamničenja, za vrijeme kojih ju je Apronijan podvrgao najrazličitijim pogrdama, kako bi je naveo na odreknuće i oskvrnuće vjere. Tako ju je bezuspješno zatočio u ćeliju s jednom zlom ženom, stanovitom Rufinom, kako bi je ova svratila na zlo i navela na prostituciju. Bibijana je, međutim, svoju čistoću očuvala neokaljanom, a svoju vjeru zadržala nedotaknutom i zaštićenom od dodira zloće i grijeha. Mirno je podnijela i posljednje okrutno mučenje: nesmiljeno bičevanje, kojemu je naposljetku njeno žensko nježno tijelo i podleglo…
Njezino tijelo bacili su divljim zvijerima, ali nijedna ga zvijer nije dotakla. Nakon dva dana pokopao ju je svećenik Ivan u vrtu roditeljske kuće. Dogodilo se to oko 363. godine. Ta je kuća kasnije pretvorena u crkvu. Nad Bibijaninim grobom izrasla je biljka kojom su liječili glavobolju i epilepsiju. Zbog toga je i zazivaju kod napada epilepsije, glavobolje, mamurluka, ludila i mentalnih bolesti, a zaštitnica je i neudanih žena, te žrtava mučenja.
Ime je etruščanskoga porijekla i znači “koja ima život”, “živahna”, “živuća”.