SVEĆENIK ODGOVARA
Zašto u došašću ne pjevamo himan ‘Slava’?
Poštovani, prateći liturgijsku literaturu na više sam mjesta pročitala da došašće nije vrijeme pokore nego vrijeme radosnoga iščekivanja Kristova dolaska. Ta mi spoznaja nameće pitanje: Zašto u tome ‘radosnom’ vremenu došašća na misi ne pjevamo (i ne recitiramo) himan »Slava Bogu na visini«?
Himan ili pjesan »Slava Bogu na visini« (Gloria in excelsis Deo) jedna je od najstarijih kršćanskih pjesama sačuvanih do danas u kršćanskoj liturgiji (povijest joj pratimo od IV. st.). Izvorno liturgijsko mjesto toga himna nije, međutim, slavlje euharistije, nego jutarnja služba (laudes matutinae) liturgije časova (časoslova), kako je i danas u tradiciji kršćanskoga Istoka. Početkom VI. stoljeća rimska liturgija daje himnu »Slava Bogu na visini« mjesto u papinoj božićnoj misi, vjerojatno iz razloga tematske bliskosti početnih riječi himna s otajstvom utjelovljenja. Uskoro će se himan pjevati i u misama na spomendane mučenika, tj. na dane njihova rođenja za nebo (dies natalis), a s vremenom se njegova uporaba proširuje i na druga slavlja u liturgijskoj godini. Prema danas važećim liturgijskim odredbama pjeva se ili govori »nedjeljom, osim u došašću i korizmi, na svetkovine i blagdane te u posebnim svečanijim zgodama« (OURM 53).
Razlozi koji su nadahnuli tradiciju da taj veliki doksološki himan ne bude pjevan kroz vrijeme korizme sasvim su jasni, jer je korizma navlastito vrijeme pokore. Uzdržavanje od pjevanja toga himna u doba došašća potpuno je drukčije naravi. Došašće je »vrijeme predanoga i radosnoga iščekivanja« Gospodinova dolaska. Sigurnost nade u Kristov dolazak, slavljen u otajstvu utjelovljenja, ostavlja svu slavu Bogu koji silazi u ljudsku egzistenciju. Zato življenje kršćanske nade u intenzivnosti došašća odgađa pjevanje himna »Slava« do samoga Susreta, slavljenoga u svetkovini Gospodinova rođenja. Razlog odricanja od toga himna kroz došašće jest, dakle, želja da on u božićnoj noći jače odjekne. Nije riječ tek o »izostavljanju« himna kroz došašće. Smisao liturgijske odredbe smjera na buđenje vjernikove žudnje za Gospodinom koji dolazi u slavi.
Nameće nam se pitanja: u kojoj mjeri živimo žudnju došašća i u kojoj se mjeri ona ispunja u slavljenju Božića? Nedopustivo je da želja za klicanjem Gospodinu, intenzivirana odricanjem od himna »Slava« kroz došašće, bude u božićnoj noći ugušena zamjenom toga himna nekom drugom pjesmom (npr. popijevkom »Svim na zemlji mir, veselje«). Takvom interpolacijom, koja se izravno protivi liturgijskim odredbama, dovodimo u pitanje i smisao izostavljanja »Slave« u došašću. Kako opravdati odricanje od »Slave« u došašću ako ona u slavljenju Božića neće odjeknuti u srcima vjernika? Najradosnija i najvažnija pjesma u slavljenju Božića zacijelo bi trebao biti himan »Slava Bogu na visini« – daleko prije nego popijevke »U se vrime godišta« ili »Radujte se narodi« kojima, uostalom, liturgija nije vlastito mjesto!
Na tragu čuvanja naznačenoga smisla valjalo bi s pomnom obzirnošću paziti i na izbor glazbenoga oblika himna »Slava« u božićnoj noći. Ukoliko on bude povjeren isključivo pjevačkome zboru te bude ‘zaglušan’, a bez radosnoga odjeka u srcima vjerničke zajednice, može se govoriti 0 drugoj krajnosti koja se u jednakoj mjeri udaljava od smisla.
Razmišljamo li o obrednome mjestu himna »Slava« unutar reda mise, zamijetit ćemo da on, zajedno sa zbornom molitvom, stoji na kraju uvodnih obreda. Priprava za susret s Gospodinom u otajstvu riječi i otajstvu euharistije kulminira u pokliku »Slava«. Ista dinamika preslikava se i na ritam liturgijske godine: došašće je potrebno živjeti kao obrednost uvoda, kao ulaženje u otajstvu Božjega Dolaska.
Kateheza adventske šutnje, koja nas kroz »post ušiju« vodi k bogatstvu božićnoga klicanja Kristu, može biti izvrsno nadahnuće za kršćansko življenje ovoga vremena milosti. Liturgija i liturgijski prostori trebali bi u adventskome hodu vjere biti povlašteno mjesto doživljavanja i čišćenja istinske kršćanske žudnje, vlastite otajstvu Došašća.
Tekst je izvorno objavljen u Živom vrelu. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta vrijedi isključivo za portal Bitno.net.