ZANIMLJIVO

Tko je i kako odredio misna čitanja?

Dva su osnovna principa zastupljena u Redu čitanja. To su usklađivanje i polukontinuitet.

Foto: Shutterstock

Tko je sastavio misna čitanja i po kojem principu? Zašto je uzeo upravo te ulomke, tako ih spojio i odredio za pojedine dane? Božja riječ je živa, ali tko je odredio da ja baš danas čujem ovo od Boga? Nekad je to lako vidljivo prema “temi” koja se spominje u Evanđelju, da i ostala čitanja imaju odmah uočljivu temu kao i Evanđelje. Nekad nije. Čak mi se čini da nema veze s Evanđeljem, odnosno da pokriva nešto dugo od Evanđelja. Hvala

Poštovani!

Drago mi je što nastojiš bolje upoznati liturgiju, koja je izvor i vrhunac kršćanskog života, pa tako i Red čitanja koji se koristi u euharistijskim slavljima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi vatikanski sabor želio je da se vjernicima omogući bolji pristup riznici Svetoga pisma, pa je u tom smislu ukazao i na potrebu sastavljanja novog Lekcionara.

Komisija koja je nakon Sabora bila zadužena za taj posao konzultirala je tijekom svoga rada biblijske, katehetske, liturgijske, pastoralne i druge stručnjake iz svih krajeva svijeta. Oni su mnogo puta preispitivali i raspravljali o principima Lekcionara, kao i konkretnim tekstovima koji su predloženi za korištenje. Nastojali su očuvati tradiciju rimskog obreda, ali su uzeli u obzir također i iskustva iz primjene drugih sustava slaganja i upotrebe svetopisamskih čitanja. Ono što se u povijesti pokazalo korisnim, sačuvalo se, a ono što se pokazalo nezgodnim, nastojalo se unaprijediti. Zadnju riječ u prihvaćanju rezultata njihova rada imao, je, dakako, papa.

Dva su osnovna principa zastupljena u Redu čitanja. To su usklađivanje i polukontinuitet.

Usklađivanje znači spajanje tekstova koji su vezani sličnim događajima ili tematikom. Ono je primijenjeno posebno kod nedjeljnih čitanja, pri čemu prvo čitanje, a ponekad i drugo, slijedi evanđelje. Također je usklađivanje posebno istaknuto u “jakim” liturgijskim vremenima – došašću, božićnom vremenu, korizmi i uskrsnom vremenu. Naime, ta vremena imaju svoje specifično obilježje i kod njih su stoga čitanja, čak i za dane u tjednu, označena time.

Polukontinuitet je pak najuočljiviji u vremenu kroz godinu. U tom se periodu čitanja iz dana u dan, iz nedjelje u nedjelju, koliko je to moguće jednostavno nastavljaju jedno na drugo.

Pritom treba imati na umu da nedjeljna i blagdanska čitanja imaju trogodišnji ciklus, a svagdanja dvogodišnji. Oni se, dakle, odvijaju neovisno jedan o drugome.

Dakako da su najistaknutija čitanja sačuvana za nedjelje i blagdane. Čitanja “preko tjedna” nadopunjuju tu osnovnu poruku.

Ako želiš znati pojedinosti, preporučujem ti da se javiš svome župniku i zamoliš Lekcionar u kojem se nalazi Opći uvod u Red čitanja.

Btb,
don Damir Stojić

SPAS | Bitno.net


Objavljeno: 27. veljače 2020.

Možda vam se svidi