Nedavno sam primio sljedeći upit:

„Molim vas, možete li mi racionalno objasniti, bez kompliciranih riječi, ali koristeći se teologijom, i uvjeriti me zašto se ne bih tetovirao? Na internetu je previše gluposti i petljanja o tome, pa bih stvarno cijenio konkretan i razumljiv odgovor.”

Bojim se da ni jednostavnim, a niti kompliciranim riječima ne mogu objasniti zašto se ne biste trebali tetovirati.

Tome je tako jer se Crkva u načelu ne protivi tetovažama.

Ljudi se ponekad referiraju na odlomak iz Levitskog zakonika gdje piše: „[…]; niti na sebi usijecajte kakvih biljega. Ja sam Jahve!” (Lev 19,28)

No ovaj redak ne obvezuje kršćane iz istog razloga iz kojeg ih ne obvezuje redak „[…] Ne stavljaj na se odjeće od dvije tkanine” (Lev 19,19). Tu se radi o obrednom zakonu koji je obvezivao židovski narod, ali ne obvezuje kršćane (osim kada se poklapa s moralnim zakonom).

Autor Poslanice Hebrejima piše:

„Da je dakle savršenstvo bilo ostvareno levitskim svećeništvom – narod je, naime, o tom primio zakonske odredbe – čemu bi još bilo potrebno da nastupi neki drugi svećenik, poput Melkisedeka, o kome se ne bi moglo kazati da je poput Arona? Jer, čim se, naime, mijenja svećeništvo, nužno se mijenja i Zakon.” (Heb 7,11-12)

Slično je pisao i sv. Irenej Lionski: „Mojsije je narodu davao zakone vezanosti, jedan po jedan, prigodne za pouku ili za kaznu, kako je sam Mojsije rekao: ”A meni je Jahve naredio da vas poučim o zakonima i uredbama […]’ (Pnz 4,14). Te stvari, koje su im dane za vezanost, i kao znak, On je poništio novim savezom slobode.” (Protiv hereza IV.16.5)

Je li zabrana tetovaža iz Levitskog zakonika dio moralnog zakona?

Moj kolega Jimmy Akin kaže da nije:

„Nema razloga zašto osoba ne bi smjela bojiti svoju kožu, a tetoviranje jest vrsta bojenja kože. Boju na kožu možete nanijeti šminkom (što često čine žene), čarobnim markerima (što često rade djeca), naljepnicama (npr. iz kutija pahuljica) ili pravim tetovažama. Činjenica što u posljednjem slučaju boja prodire u kožu ne stvara temeljnu moralnu razliku.”

No ako se ipak odlučite tetovirati, uzmite u obzir sljedeće stvari:

  1. Slika ne smije biti nemoralna, npr. seksualno eksplicitna, sotonistička, ili bilo kako suprotstavljena istinama i nauku kršćanstva.
  2. Budite razboriti. Tetovaža „Mama” primjer je nečega neutralnog, ali tetovaža imena vaše trenutne djevojke baš i nije.
  3. Razmislite o argumentima protiv tetoviranja. (Sigurno postoji dobra internetska stranica o tome.) Crkva ne zabranjuje tetoviranje, ali to ne znači da biste to trebali učiniti. Za usporedbu: biste li stavljali naljepnice na Ferrari?

Kad je moja sestra razmišljala o tetovaži, savjetovao sam joj da pričeka nekoliko mjeseci. Ako se nakon toga razdoblja i dalje stvarno želite tetovirati, onda biste mogli to učiniti. Ako se u tom razdoblju predomislite o vrsti tetovaže ili mjestu na kojem je želite imati, onda ne bi bilo loše pričekati još nekoliko mjeseci.

*Pročitajte više: Papa Franjo otkrio što misli o tetovažama: Pretjerivanje može biti problem, ali…

Matt Fradd | Catholic Answers

Prijevod: Ana Naletilić