Jedna od slika kršćanskog života koju je koristio sveti Augustin bila je naopako okrenuta voćka. To stablo ima svoje korijene na nebu i raste s lišćem i granama koje vise prema zemlji, a njegov je plod dostupan za dobrobit svih. Svatko od nas pozvan je biti ta naopako okrenuta voćka. Svatko od nas pozvan je donositi plodove za kraljevstvo Božje i na dobrobit bližnjih.

Naopako okrenuto stablo ima svoje korijene u nebu, jer je krajnji izvor naše plodnosti Bog. Što su naši životi dublje ukorijenjeni u Bogu i što više dopustimo Duhu Svetom da bude „sok” koji teče „arterijama našega stabla”, to ćemo više ploda donijeti za kraljevstvo.

Moguće je da je zemaljska inspiracija za metaforu o „naopako okrenutoj voćki” svetog Augustina bilo stablo baobaba, koje raste na Madagaskaru, u kopnenoj Africi, na Arapskom poluotoku i u Australiji. Jedan od nadimaka za stablo baobaba i jest „stablo okrenuto naopačke”, djelomice zato što njegove grane često izgledaju kao korijenje koje seže prema nebu. Zanimljivo je da je stablo baobaba poznato i kao „stablo života”, što dodatno pojačava značenje ove metafore vezano za kršćansko učeništvo. Nadimak baobaba „drvo života” nadahnut je s nekoliko njegovih glavnih karakteristika:

  • Masivno deblo baobaba može pohraniti ogromne količine vode, što ga čini važnim izvorom vode tijekom sušnih razdoblja.
  • Sposobnost baobaba da skladišti vodu također mu omogućuje proizvodnju plodova bogatih hranjivim tvarima, čak i u razdobljima s malo kiše ili bez nje.
  • Veliki broj životinja ima hranu, vodu i sklonište zahvaljujući stablu baobaba.
  • Baobabi mogu imati dug životni vijek (ponekad prežive tisućama godina), što ih čini prikladnim simbolima otpornosti i života.

Hans Urs von Balthasar u svojim se djelima pozivao na sliku svetog Augustina o naopako okrenutome stablu, a duhovnu plodnost učinio je središnjom temom svoje teologije. Mnogi današnji kršćani skloni su razmišljati o našoj „plodnosti” kao Kristovih sljedbenika prvenstveno u smislu izvanjskih djela, poput dobrovoljnih priloga ili rada usmjerenog na društvenu pravdu. Iako bi se Balthasar sigurno složio da su takva djela izuzetno važna, on je svoje komentare o duhovnoj plodnosti odlučio usredotočiti na dva druga potencijalna izvora – izvore koje neki danas možda ne uzimaju toliko u obzir: molitvu i patnju.

Balthasar je inzistirao na tome da je molitva zapravo plodonosnija od bilo kojeg izvanjskog djelovanja u koje bismo se mogli uključiti. Jednom je opisao kršćansku molitvu kao „otvorenu ustavu, koja pušta vodu nebeske milosti da teče u svijet”. Kao taj kanal milosti, kao taj kanal Božje snage i ljubavi koja se izlijeva u svijet, molitva može uroditi s mnogo više duhovnog ploda nego bilo koje naše vanjsko djelovanje i napor.

Balthasar je iznio sličan argument u vezi s patnjom, tvrdeći da je kršćanska patnja „barem jednako plodonosna za spasenje svijeta” kao i bilo koja vanjska aktivnost. Patnja koju prikazujemo za dobrobit Božjeg kraljevstva, ili za drugu osobu, ili za bilo koju drugu duhovnu nakanu svoju plodnost crpi iz svojega sudjelovanja u Isusovoj otkupiteljskoj muci:

„[Isus] uključuje istinsku kršćansku patnju – bilo da se radi o duhovnoj patnji, bolesti, mučenju, ili mučeništvu podnesenom za Krista – u otkupiteljsku plodnost svoje pomirbene muke. Budući da je Isusovo postojanje postojanje-za, a njegova muka patnja-za, sve što je pretrpljeno u nasljedovanju i usredotočenosti na njega obilježeno je tom svrhom – otkupiteljskom plodnošću („Svjetlo riječi”).

Jedan od najljepših aspekata Balthasarove rasprave o duhovnoj plodnosti nalazi se u njegovom naglašavanju činjenice da Bog može primijeniti duhovne plodove naših dobrotvornih djela, naših molitava, naše patnje, itd., u cijelom vremenu i prostoru – u općinstvu svetih. Zato u ovome životu ne možemo uvijek znati kakvi su plodovi naših djela, niti možemo na bilo koji konačan način izmjeriti plodnost tih djela. Za sada se često jednostavno moramo pouzdati u to da će Bog razdijeliti te plodove ljudima, mjestima i vremenima kojima su oni najpotrebniji. Ali u budućem životu – uvjerava nas Balthasar – Bog će nam doista otkriti sve plodove naših napora, a ti će nas plodovi, kako kaže Balthasar, „zadiviti poput najvećega blaženstva”.

Izvor: Word on Fire | Prijevod: Ana Naletilić

Članak je preveden i objavljen uz dopuštenje nositelja prava. Sva prava pridržana.