Kršćani su oduvijek prestajali s poslom kako bi se pomolili u podne. U vrijeme apostolâ ta se molitva nazivala molitvom “šestog sata”, računajući od izlaska sunca. I sveti je Petar molio podnevne molitve kad je primio viđenje od Gospodina (Dj 10,9).

Foto: Shutterstock.com, anđeo gospodnji, angelus

Foto: Shutterstock.com

Mojsije je imao dug život, prepun dramatičnih trenutaka. Jedan od takvih, s pravom najpoznatijih trenutaka, pripovijest je o njegovoj ulozi u velikoj bitci između Izraelaca i Amalečana. Budući da je bio već poprilično star, Mojsije je promatrao bitku s obližnjega brda. “I dok bi Mojsije držao ruke uzdignute” – u gesti ponizne molitve – “Izraelci bi nadjačavali; a kad bi ruke spustio, nadjačavali bi Amalečani.” (Izl 17,11). Na polovici bitke Mojsije se umorio i ruke su mu počele padati. Zato su ga njegov brat Aron i njegov prijatelj Hur podbočili i poduprli mu ruke da budu mirne sve do kraja bitke. Izraelci su, naravno, pobijedili.

Mi koji ne posjedujemo Mojsijevu veličinu možemo se također umoriti na polovici naših svakodnevnih borbi. Zbog toga se u podne zaustavljamo da bismo se podbočili molitvom. Tradicionalna katolička podnevna molitva naziva se Anđeosko pozdravljenje (Angelus). To je molitva za dva ili više glasova – redci s odgovorima, popraćeni izgovaranjem Zdravomarije – ali koju se može moliti i samostalno.

Redci i odgovori su biblijski, a preuzeti su iz događaja o Isusovu začeću po kazivanju evanđelista Luke (1,26–28 i 1,38) i Ivana (1,14). Dakle, na prekretnici dana mi se prisjećamo prekretnice u ljudskoj povijesti: trenutka kad se anđeo ukazao mladoj ženi Mariji i rekao joj o Božjoj nakani da pošalje svijetu mesiju kao njezino dijete. Sva povijest nakon toga i sve stvorenje ovisilo je o njezinu pristanku.1

Angelus na latinskom znači “anđeo” i čini prvu riječ kojom započinje ta molitva na latinskom jeziku. Ovo je njezin uobičajeni prijevod:

Anđeo Gospodnji navijestio Mariji.

– I ona je začela po Duhu Svetom.

Zdravo, Marijo…

Evo službenice Gospodnje.

– Neka mi bude po riječi tvojoj.

Zdravo, Marijo…

I Riječ je tijelom postala.

– I prebivala među nama.

Zdravo, Marijo…

Moli za nas, sveta Bogorodice.

– Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se. Milost tvoju, molimo te, Gospodine, ulij u duše naše, da mi koji smo po anđelovu navještenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina tvoga, po muci njegovoj i križu k slavi uskrsnuća privedeni budemo. Po istom Kristu Gospodinu našem. Amen.

Iako katolici Anđeosko pozdravljenje najčešće mole u podne, neki ga mole i u šest sati ujutro i u šest sati navečer. Zbog toga crkve zvone na Anđeo Gospodnji u te sate. (U srednjem je vijeku iz ovoga razloga bio običaj da se na crkvena zvona urezuje ime anđela Gabriela.)

Tijekom pedeset dana od uskrsne nedjelje do nedjelje Duhova, Anđeosko pozdravljenje zamjenjujemo molitvom Kraljice neba (Regina Caeli) koju molimo u isto vrijeme (ili vremena).

Kraljice neba, raduj se, aleluja.

– Jer koga si bila dostojna nositi, aleluja.

Uskrsnu kako je rekao, aleluja.

– Moli za nas Boga, aleluja.

Veseli se i raduj, Djevice Marijo, aleluja.

– Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu, aleluja.

Pomolimo se. Bože, koji si se udostojao razveseliti svijet uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, daj, molimo te, da po njegovoj Majci, Djevici Mariji postignemo radosti vječnoga života. Po istom Kristu Gospodinu našem. Amen.

Kršćani su oduvijek prestajali s poslom kako bi se pomolili u podne. U vrijeme apostolâ ta se molitva nazivala molitvom “šestog sata”, računajući od izlaska sunca. I sveti je Petar molio podnevne molitve kad je primio viđenje od Gospodina (Dj 10,9).

Isus je također raspet šestog sata (Lk 23,44), ruku raširenih poput Mojsijevih, na jednom drugom brdu. On je u molitvi ustrajao i izišao kao pobjednik, čak i nad smrću.

Rani su se kršćani sjećali ovih biblijskih događaja i primjera dok su molili svoje uobičajene podnevne molitve, po Tertulijanovim zabilješkama, već u 2. stoljeću.2

Ako u podne počinjemo slabjeti ili se umarati, ili postajemo nezadovoljni zbog kolega ili obitelji, ako smo obeshrabreni zato što su svi izgledi protiv nas, možemo pogledati Mariju i spoznati da se i mi možemo osloniti na pomoć anđelâ i providnost Boga, koji za nas ima plan. Poput Mojsija, i mi možemo obnoviti, nadnaravnom pomoći, našu molitvu i biti svjedocima Božje pobjede u našim srcima u ostatku toga dana.

Prebirite u svome srcu

Ono što moramo reći o molitvi Anđeosko pozdravljenje trebalo bi biti samo jednostavan, ali iskren poticaj da nastavimo s njegovim tradicionalnim moljenjem kad god je i gdje god je to moguće. Anđeosko pozdravljenje ne treba biti izmijenjeno zbog njegove jednostavne strukture, njegova biblijskog obilježja, njegova povijesnog podrijetla koje ga povezuje s molitvom za mir i sigurnost, i zbog njegova gotovo liturgijskog ritma koji posvećuje različite trenutke tijekom dana, i zato što nas podsjeća na vazmeno otajstvo u kojem se prisjećamo utjelovljenja Sina Božjega, kojeg molimo da nas povede “kroz svoju muku i križ do slave svojega uskrsnuća”. Ovi čimbenici omogućavaju da Anđeosko pozdravljenje, unatoč tome što su prošla stoljeća, i dalje ima istu vrijednost i netaknutu svježinu. Istina je da su pojedini običaji tradicionalno povezani uz moljenje Anđeoskog pozdravljenja iščezli ili da vrlo teško mogu nastaviti postojati u modernom životu, ali to su samo uzgredni dijelovi. Vrijednost razmatranja o otajstvu utjelovljenja Riječi, o anđeoskom pozdravu Djevici i o utjecanju njezinu milostivom zagovoru ostaje nepromijenjeno. I unatoč tome što su se okolnosti vremena promijenile, za većinu su ljudi karakteristični dijelovi dana ostali nepromijenjeni – jutro, podne i večer – dijelovi koji označavaju razdoblja njihove aktivnosti i sačinjavaju poziv da zastanemo na molitvu.3

papa Pavao VI., 20. stoljeće

Gornji tekst je izvadak iz knjige Scotta Hahna “Znakovi života”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal www.bitno.net. Knjigu možete prelistati na linku ovdje.

———————————————————————————————————————

1 Ovim i drugim marijanskim temama više sam se bavio u mojim knjigama Hail, Holy Queen: The Mother of God in the Word of God (New York: Doubleday, 2001) i Catholic for a Reason II: Scripture and the Mystery of the Mother of God, 2. ed. (Steubenville, OH: Emmaus Road, 2004).

2  Tertulijan, Razlaganje o molitvi, 25.

3  Papa Pavao VI., apostolska pobudnica Marialis Cultus, 41, 2. veljače 1974.