Živjeti sadašnji trenutak znači obraćati pozornost na stvari i na osobe. Da bismo to mogli, moramo krotiti našu maštu i mrtviti neprimjerena sjećanja. Sanjarenja nas odvode u neki “drugi svijet”, vrlo daleko od ovog jedinog kojeg imamo za posvetiti. Sanjarenje je nerijetko uzrok mnogog uzalud potrošenog vremena i neiskorištenih velikih prilika za činjenje dobrih djela. Nedostatak mrtvljenja nutrine, svoje mašte i znatiželje, jedan je od glavnih neprijatelja našeg posvećenja.

Živjeti u sadašnjem trenutku iziskuje od nas odbacivanje lažnih strahova od budućih opasnosti, što ih naša mašta uvećava i izobličuje. U suprotnom, izgubit ćemo smisao za stvarnost. Zbog lažnih križeva, što ih naša mašta ponekad izmišlja, mi bespotrebno patimo, ne prihvaćajući s druge strane možda maleni križ koji Gospodin zaista stavlja pred nas, a koji bi nas – prihvaćen – ispunio mirom i radošću.

Živjeti sadašnji trenutak u punini ljubavi znači stalno nailaziti na naoko nevažne stvari u kojima moramo biti vjerni. Hic et nunc. Ovdje i sada moramo točno izvršiti onaj životni plan koji je predviđen za nas. Ovdje i sada moramo biti velikodušni prema Bogu i odreći se mlakosti. Ovdje i sada Gospodin očekuje da nadvladamo ono što nam je teško i da se trudimo napredovati u bitkama koje su dio našeg svakodnevnog ispita savjesti.

Molimo Presveto Trojstvo da nam podari milost kako bismo svakog dana živjeli sadašnji trenutak u punini ljubavi, kao da se radi o posljednjem danu našeg ovozemaljskog života.

Gornji tekst je izvadak iz knjige Francisca Carvajala “Razgovarati s Bogom”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.