1. Vrijeme kroz godinu započinje u ponedjeljak nakon blagdana Krštenja Gospodinova

2. Dijeli se na trideset i pet tjedana te trideset i tri nedjelje. Razlika u broju između tjedana i nedjelja je u tome što prvu nedjelju kroz godinu zamjenjuje proslava blagdana Gospodinovog krštenja, a posljednju blagdan Krista Kralja.

3. Tijekom tog liturgijskog vremena uglavnom nema većih blagdana pa Crkva daje naglasak na važnost svakodnevnog vjerničkog života

4. Vrijeme kroz godinu prekida se uskrsnim ciklusom koji započinje korizmom i traje 40 dana

5. Drugi dio liturgijskog vremena kroz godinu slijedi nakon završetka uskrsnog ciklusa

6. Važniji blagdani tog drugog dijela su Presveto Trojstvo, Tijelovo, Preobraženje Gospodinovo, Uznesenje BDM na nebo. Uzvišenje svetog Križa, Svi sveti, Dušni dan…

7. Vrijeme kroz godinu završava Trideset i četvrtom nedjeljom kroz godinu koja se naziva Nedjelja Krista Kralja

8. Liturgijska boja vremena kroz godinu je zelena

“Iako je vrijeme liturgijske godine u koje ulazimo obično vrijeme, u smislu da središnja otajstva svoje vjere ne slavimo na poseban način, ono ipak nije obično. Crkva nam i u tom vremenu nudi za razmišljanje i sakramentalno slavljenje ista ona otajstva koja slavimo u velikim vremenima. Uz to nam nudi i jednu posebnost. Ta posebnost je razmišljanje o Isusovom životu u njegovoj svakodnevici, onom dijelu njegovog života koji je živio od skrovitosti Božića, djetinjstva i mladenaštva, a koje je završilo prošle nedjelje s krštenjem, pa do dijela njegovog života obilježenog otajstvom muke, smrti i uskrsnuća, tj. vazmenim otajstvom, za koje ćemo se intenzivnije početi pripremati korizmenim vremenom. Ne živimo u Isusovo vrijeme, ali i da živimo, naš bi odnos prema Isusu bio isti onakav kakav prema njemu imamo danas”. (Mate Uzinić, riječki biskup)