Doktrinalna nota Kongregacije za nauk vjere
Kršćani imaju obvezu sudjelovati u javnom i društvenom životu, pa i glasanjem na izborima
Objavljujemo uvodni dio Doktrinalne note o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu, koju je Kongregacija za nauk vjere, na čelu s tadašnim prefektom kardinalom Josephom Ratzingerom, kasnije papom Benediktom XVI., objavila 2002. Ovaj uvodni dio jasno poručuje: svaki katolik ima dužnost sudjelovati u politici kao građanin s pravom glasa, ali i kao politički aktivan pojedinac. Na današnji dan parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, ove poruke postaju iznova aktualne.
Kršćani trebaju djelovati na svim područjima javnog i društvenog života
1. Zauzimanje kršćana u svijetu tijekom dvijetisućljetne povijesti pronašlo je mnoštvo različitih izražaja. Jedan je od tih sudjelovanje kršćana u političkom životu: kršćani, kao što je govorio jedan od crkvenih pisaca iz prvih stoljeća, “sudjeluju u javnom životu kao građani”1.
Crkva među svojim svecima časti brojne muškarce i žene koji su služili Bogu velikodušnom zauzetošću u političkom djelovanju i vršenju vlasti. Među njima je i sv. Toma More, proglašen zaštitnikom ljudi iz vlasti i političara. On je posvjedočio svojim mučeništvom “neotuđivo dostojanstvo čovjekove savjesti” 2.
Premda izvrgnut različitim oblicima psihološkog pritiska, sveti Toma nije pristao na kompromis. Ne odričući se “postojane vjernosti legitimnoj vlasti i institucijama” kojom se odlikovao, poručio je svojim životom i smrću da se “čovjek ne smije odijeliti od Boga, niti politika od morala”3.
Današnja demokratska društva u kojima svi – što treba pohvaliti – u istinskoj slobodi izravno sudjeluju u vođenju javnih poslova4, zahtijevaju od građana, kršćana i nekršćana, nove i šire oblike sudjelovanja u javnom životu. Svojim glasom na izborima za predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, kao i na druge načine, svi mogu pridonijeti oblikovanju političkih rješenja i zakonskih odluka koje, po njihovu mišljenju, u većoj mjeri koriste općem dobru5.
Život u demokratskom političkom sustavu ne bi se mogao plodonosno razviti bez djelatnog, odgovornog i velikodušnog uključivanja svih, “dakako u različitosti i komplementarnosti oblika, razina, dužnosti i odgovornosti”6.
U javnom i političkom životu vjernici i laici djeluju kao građani i na vlastitu odgovornost
Izvršavanjem svojih građanskih dužnosti, “vođeni svojom kršćanskom savješću”7 , u skladu s pripadajućim joj vrijednostima, vjernici laici vrše također svoju zadaću prožimanja vremenitog reda kršćanskim duhom, poštujući njegovu narav i opravdanu autonomiju8, te surađujući sa ostalim građanima prema specifičnoj stručnosti i na vlastitu odgovornost9.
Posljedica toga temeljnog učenja Drugog vatikanskog koncila je da se “vjernici laici ne mogu nipošto odreći sudjelovanja u ’politici’, to jest u mnogostrukom i raznovrsnom gospodarskom, društvenom, zakonodavnom, upravnom i kulturnom djelovanju koje teži suvislom i institucionalnom promicanju općeg dobra”10, što uključuje promicanje i obranu dobara, kao što su javni red i mir, sloboda i jednakost, poštivanje ljudskog života i okoliša, pravednost, solidarnost, itd.
—————————–
1 Pismo Diognetu, 5,5; usp. Katekizam Katoličke crkve, br. 2240
2 Ivan Pavao II., Apostolsko pismo u obliku Motu propria Proglašenje svetog Tome Mora zaštitnikom ljudi iz vlasti i političara, 1: AAS 93
(2001.), 76.
3 Isto, 4.
4 Usp. Drugi vatikanski koncil, Pastoralna konstitucija Gaudium et spes, 31; Katekizam Katoličke crkve, br. 1915.
5 Usp. Drugi vatikanski koncil, Pastoralna konstitucija Gaudium et spes, 75.
6 Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica, Christifideles laici, 42: AAS 81 (1989.). Ova doktrinalna nota odnosi se na sudjelovanje u
političkom životu vjernikâ laikâ. Biskupi Crkve imaju pravo i dužnost primjenjivati moralna načela i na područje društvenosti; »unatoč
tome aktivno sudjelovanje u političkim strankama pridržano je vjernicima laicima« (isto, 60). Usp. Kongregacija za kler, Direktorij za
službu i život prezbitera, (31. ožujka 1994.), 33.
7 Drugi vatikanski koncil, Pastoralna konstitucija Gaudium et spes, 76.
8 Usp. isto, 36.
9 Usp. Drugi vatikanski koncil, Dekret Apostolicam actuositatem, 7; Dogmatska konstitucija Lumen gentium, 36, Pastoralna konstitucija
Gaudium et spes, 31 i 43.
Bitno.net