U Rimu održan simpozij o Ruđeru Boškoviću

Papa je danas pozdravljajući sudionike simpozija na Gregoriani u jednoj rečenici sažeo značenje svestranosti Ruđera Boškovića i kao znanstvenika i kao vjernika.

Ruđer Bošković

Upravo je to došlo do izražaja u jučerašnjim izlaganjima predavača koji su došli iz Hrvatske, Italije, Francuske, Engleske i Amerike. Premda je bio član više akademija a imao je i francusko državljanstvo, nikad nije zaboravio svoje hrvatske i dubrovačke korijene. Simpozij je, naime, održan u povodu 300. obljetnice Boškovićeva rođenja i time se zapravo zaključila Boškovićeva godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Matematičaru, tvorcu teorije o silama u prirodi, poborniku tektonske statike, koji je svojim savjetima pokazao put za stabilnost kupole Sv. Petra, izumitelju novih metoda i novih sredstava na području astronomije, optike i geodezije, pjesniku i članu Akademije Arkadia i drugih slavnih europskih Akademija, rođenom u Dubrovniku 18. svibnja 1711. i preminulom u Milanu 13. veljače 1788., natpis je na spomenploči pri ulazu u Papinsko sveučilište Gregorianu u Rimu, gdje je 10. prosinca pod pokroviteljstvom istog sveučilišta, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske te Filozofskog fakulteta Družbe Isusove iz Zagreba, održan znanstveni simpozij o poznatom hrvatskom i svjetskom znanstvenom djelatniku Ruđeru Josipu Boškoviću.

U okviru teme simpozija „Pater Ruđer Bošković: njegovatelj istine”, prikazani su glavni trenuci Boškovićeva života i djelovanja u Rimu. P. Marijan Steiner osvrnuo se na njegov duhovni profil i primijetio kako je Bošković bio čovjek duboke i iskrene vjere, premda je često kritizirao poglavare i subraću, koji nisu imali smisla za znanstveni rad, ali se nije sam gurao, već je uvijek čekao da ga netko pozove. Bio je veoma omiljen u zajednici. Znao je i slušati. Bio je svjestan da Bog govori jasnije kada ga se sluša. P. Miguel Coll i profesor Ivica Martinović osvrnuli su se na Boškovićevo studentsko razdoblje i njegovo profesorsko djelovanje na Rimskom kolegiju u povijesno-znanstvenom kontekstu, dok se o. Francois Euve osvrnuo na Boškovićev boravak i veze s Francuskom, čiji je on neko vrijeme bio građanin, a Stjepan Špoljarić je iznio njegovu diplomatsku djelatnost tijekom boravka u Rimu. Zanimanje je pobudilo i predavanje djelatnika u Vatikanskim muzejima profesora Giorgia Filippia, koji je iznio sudionicima skupa najnovija otkrića o natpisima i medaljonima Ruđera Boškovića u Vatikanskim muzejima. Nikolina Pinko u pratnji Domagoja Košćaka izvela je Odu slave u čast Ruđera Boškovića, koju je sastavio isusovac Petar Perica prigodom obilježavanja 200.obljetnice Boškovićeva rođenja .

Prisjećanje na rimsko razdoblje Boškovićeva djelovanja završit će svečanim večerašnjim euharistijskim slavljem u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, koje predvodi kardinal Josip Bozanić. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija namjerava postaviti Meštrovićev spomenik Boškoviću nasuprot modernoj zvjezdarnici u Breri u Milanu, koju je utemeljio Bošković. Ministarstvo će osim toga u suradnji s Hrvatskom pokrajinom Družbe Isusove postaviti i spomen ploču u milanskoj crkvi Santa Maria Podone u kojoj je 1787. pokopan Ruđer Bošković. Tragovi njegovog groba nažalost više ne postoje. (rv/bitno.net)


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 12. prosinca 2011.
  • Oznake:

Možda vam se svidi