U Švicarskoj gardi nalazi se 110 mladih Švicaraca koji dolaze u Vatikan kako bi štitili papu. Novi članovi Garde u Vatikan dolaze u veljači, lipnju i studenom. Svoju prisegu na vjernost papi polažu 6. svibnja, za koju se pripremaju po nekoliko mjeseci. Ceremonija polaganja prisege odvija se u dvorištu San Damaso u Vatikanu. Vojni kapelan na glas pročita tekst prisege na jeziku gardista (uglavnom na njemačkom, ponekad na francuskom ili talijanskom). Mladi vojnici polažu prisegu tako da jednu ruku polože na švicarsku zastavu dok na drugoj podignu tri prsta kao simbol vjernosti Svetom Trojstvu. Služba u Gardi traje najmanje dvije godine, a većina pripadnika odlazi nakon isteka tog perioda.

Za služenje u Švicarskoj gardi svaki kandidat treba ispunjavati sljedeće uvjete: mora biti katolik, besprijekorna vladanja, neoženjen, imati švicarsko državljanstvo, završiti vojnu školu u Švicarskoj. Kandidat mora biti star između 19 i 30 godina, visok najmanje 174 cm, i mora biti obrazovan (najmanje srednjoškolsko obrazovanje).

Ove će godine 35 Švicaraca pred Bogom dati obećanje da će braniti Petrova nasljednika. Glavni zadatak gardista je štititi sve ulaze u Vatikan, čuvati sigurnost Apostolske Palače te održavati red tijekom papinih javnih nastupa.

Švicarska garda kao obrambena snaga Vatikana nastala je 30. ožujka 1506. godine, za vrijeme pape Julija II. Taj je papa, koji je prije bio biskup švicarskog grada Lausanne, zamolio švicarske kantone da mu pošalju malu vojsku od 200 ljudi za obranu Papinske Države. Švicarci su se odazvali i u Rim poslali prvih 150 vojnika. Zbog toga se taj dan uzima simboličnim početkom postojanja švicarske garde.

M.F. | Bitno.net