Papin nagovor uz molitvu Anđeoskog pozdravljenja u srijedu 15. kolovoza 2012.

Sveti Otac

Sveti je Otac jučer u podne, u dvorištu Apostolske palače u Castel Gandolfu, održao tradicionalni podnevni nagovor u kojemu je nastavio svoje razmišljanje o svetkovini Marijina Uznesenja. Pritom je podsjetio da je riječ o slavlju koje svoje korijene ima u vjeri i bogoštovlju Crkve iz prvih stoljeća, zbog velike pobožnosti prema Majci Božjoj koja se postupno razvijala u kršćanskoj zajednici.

Već od kraja IV. i početka V. stoljeća imamo svjedočanstva raznih autora koji govore da je Marija sva u slavi Božjoj, dušom i tijelom; – primijetio je Sveti Otac – ali u VI. je stoljeću u Jeruzalemu, svetkovina Majke Božje, utvrđena Saborom u Efezu 431. godine, postala svetkovina usnuća, prolaza, prijelaza, Marijina uznesenja. Odnosno, postala je slavlje trenutka u kojemu je Marija izišla iz ovoga svijeta proslavljena dušom i tijelom u Nebu, u Bogu.

Da bismo razumjeli Uznesenje Sveti je Otac pozvao da gledamo na Uskrs, veliko Otajstvo našega spasenja koje označava Isusov prijelaz, kroz muku, smrt i uskrsnuće, u Očevu slavu. Marija, koja je rodila Sina Božjega u tijelu, stvorenje je koje je najjače uključeno u to otajstvo – objasnio je Papa. Ona je otkupljena od prvoga trenutka svojega života, i na poseban je način povezana s mukom i slavom svojega Sina. Stoga je Marijino uznesenje na nebo otajstvo Kristove pashe potpuno ostvareno u Njoj – rekao je papa Benedikt XVI. te istaknuo – Ali, Uznesenje je stvarnost koja se i nas tiče, jer nam na sjajan način pokazuje našu sudbinu, sudbinu čovječanstva i povijesti. U Mariji, naime, razmatramo stvarnost slave na koju je pozvan svatko od nas, kao i cijela Crkva.

Sveti se Otac potom osvrnuo na odlomak iz Lukina Evanđelja koji govori o putu koji je – kako je rekao – Djevica iz Nazareta prošla da bi bila u slavi Božjoj. U njemu se govori o Marijinu posjetu Elizabeti, na kojemu je Gospa prozvana blagoslovljenom među svim ženama, i blaženom jer je vjerovala u ispunjenje Gospodinovih riječi – napomenuo je Papa te istaknuo duboku Marijinu vjeru koja se nazire u himnu „Veliča“.

Ona se stavlja među ‘siromašne’ i ‘ponizne’, koji se ne pouzdaju u vlastite snage nego u Boga, koji daju prostora Njegovu djelovanju koje upravo u slabosti može učiniti velike stvari – primijetio je Sveti Otac. Ako nas Uznesenje otvara za svijetlu budućnost koja nas čeka, ono nas također snažno poziva da se više pouzdajemo u Boga, da slijedimo njegovu Riječ, i nastojimo svakoga dana izvršavati njegovu volju. To je put koji nas čini „blaženima“ na našem zemaljskom hodočašću, i otvara nam vrata Neba – istaknuo je Sveti Otac. (rv/bitno.net)