Teme na Sinodi bile su usredotočene na sukobe u svijetu, siromaštvo, zlostavljanje i seksualni identitet, izvijestili su o tome u utorak na brifingu za novinare predsjednik Komisije za informiranje XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode, dr. Paolo Ruffini i tajnica Komisije, Sheila Pires, prenosi Vatican News.

Na brifingu za novinare gostovali su kardinal Gérald Cyprien Lacroix, nadbiskup Québeca u Kanadi koji je posljednjih dana u Dvorani Pavla VI. izvijestio o svom iskustvu „obogaćivanja“; Grace Wrakia, svjedokinja sinodskog procesa u Oceaniji, koja je istaknula važnost malih zajednica Papue Nove Gvineje te Luca Casarini, aktivist i osnivač „Mediterranea Saving Humans“, nevladine organizacije posvećene spašavanju života ljudi na Mediteranu.

Luca Casarini podijelio je svoje snažno svjedočanstvo, nazvavši iskustvo susretom dvaju siromaštava: materijalnog siromaštva onih koji su prisiljeni napustiti svoje jedino bogatstvo, a to je svoju vlastitu zemlju; te duhovno siromaštvo Zapada koji je izgubio sposobnost oplakivanja i odbacivanja užasa.

Dr. Ruffini je na brifingu izvijestio o maloj radnoj skupini održanoj u utorak u Domu svete Marte, gdje su neki od rimskih siromaha bili pozvani na ručak s papom Franjom i Papinim djeliteljem milostinje, kardinalom Konradom Krajewskim. Sudionike objeda upitali su što očekuju od Crkve. Njihov je odgovor bio: „Ljubav. Samo ljubav“, istaknuo je vatikanski prefekt za komunikacije.

Na tragu Koncila

Na Generalnoj kongregaciji u utorak, 10. listopada bilo je nazočno 339 članova, a u srijedu ujutro, 11. listopada 345 članova.

Članovi su zajedno izmolili molitvu Anđeoskoga pozdravljenja koju je predvodio kardinal Matteo Maria Zuppi, predsjednik Talijanske biskupske konferencije. Kardinal je zazvao zagovor sv. Ivana XXIII., čiji se liturgijski spomendan obilježio istoga dana, kada se ujedno i obilježava datum otvaranja Drugog vatikanskog koncila.

Povijesni trenutak za sveopću Crkvu prizvao je kardinal Lacroix u svom govoru. Ono što živimo je kontinuitet svega toga, rekao je kanadski kardinal. Ivan XXIII. bio je proročki, dodao je: iako stariji i lošijeg zdravlja, bio je nadahnut Duhom i potrebom da se živi Ekumenski sabor, čiji kraj nije doživio.

Kardinal Lacroix pročitao je govor pape Ivana XIII. koji je održao na otvaranju Koncila, a koji je iznimno aktualan u sadašnjem sinodskom vremenu koje Crkva živi od listopada 2021. godine. Metodologija koju koristimo usmjerena je na slušanje Gospodina, Njegove Riječi, Njegove prisutnosti u svakom kršteniku, i to nam omogućuje da budemo otvoreni prema drugima, rekao je kardinal Lacroix.

Slušajući Božju riječ, braću i sestre, možemo pronaći nijanse, promijeniti ono što mislimo i tako vidjeti da Bog djeluje u svim ljudima, rekao je nadbiskup Québeca.

Glas ‘malih’

Ideja iza same Sinode o sinodalnosti jest prepustiti se izazovu onoga što se pojavljuje u intervencijama i to reći na slobodan način, kao i dati glas onima koji su dosad bili u pozadini. Grace Wrackia je u tom pogledu izrazila zahvalnost Svetom Ocu što je na Sinodu pozvao predstavnike Salomonskih Otoka i Papue Nove Gvineje.

Naglašavajući teme o kojima su govorile manje radne skupine i kongregacije, dr. Ruffini je istaknuo da je u mnogim govorima glavna tema bila vezana uz mir i narode koji pate od ratova. Rekao je kako kršćani mogu biti znak mira i pomirenja u svijetu ugroženom ratovima i nasiljem. Snažni apeli, dodao je, upućeni su zemljama pogođenim sukobima i patnji u nekim istočnim Crkvama.

Druga tema koja je bila prisutna, rekla je tajnica Komisije za informiranje, Sheila Pires, bila je želja za Crkvom koja je naklonjena siromašnima, koja je ponizna i ide sa siromašnima. Siromašni ljudi su isključeni ljudi, migranti, žrtve klimatskih promjena, pa čak i žene i časne sestre u nekim dijelovima svijeta, koje se drži kao građane drugog reda, te ih treba zaštititi od zlostavljanja, istaknula je.

Zlostavljanje, seksualni identitet i migracije

Zlostavljanje je bila još jedna od središnjih tema. Bilo je govora o tome da se iskorijeni svako seksualno i duhovno zlostavljanje i da se učini sve, kako bi se približilo nedužnim žrtvama, rekao je dr. Ruffini.

Obrađeno je i pitanje seksualnog identiteta. Naglašeno je da se tome treba pristupiti odgovorno i s razumijevanjem, ostajući vjerni Evanđelju i nauku Crkve, pojasnio je prefekt Dikasterija za komunikacije.

Pitanje koje su si postavili sudionici Sinode bilo je: Kako utjeloviti pastoral ljubavi među homoseksualnim parovima, među rastavljenima, a da ostane vjeran nauku Crkve?

Većina onih koji su govorili o tim pitanjima rekli su da se treba odbaciti svaki oblik homofobije, rekao je dr. Ruffini, objašnjavajući da je nekoliko članova istaknulo da mnoge poteškoće proizlaze iz nepoznavanja stvarnosti i osobnog puta pojedinaca.

Što se tiče pitanja migranata, pojedini su biskupi – objašnjeno je na brifingu – tražili pomoć od drugih biskupskih konferencija koje su u boljoj situaciji s gledišta integracije i prihvata migranata. Ponovno je potvrđena potreba da migranti i izbjeglice trebaju poštovati zakone u zemljama u kojima se nalaze.

Svjedočenje Luce Casarinija

Na temu migracija, svjedočanstvo Luce Casarinija bilo je dirljivo doživljeno na brifingu održanom u Tiskovnom uredu Svete Stolice. Opisao je sebe kao privilegiranu osobu, jer u svijetu u kojem postoji utrka tko će ubiti više ljudi, svijetu kojim dominira mržnja, priteći u pomoć životu, zagrliti braću i sestre usred mora jest beskonačan dar koji mijenja živote, naglasio je Casarini.

Potom se osvrnuo i na problem siromaštva: “Usred mora susrećemo braću i sestre, a u tom trenutku susrećemo i dvije vrste siromaštva. S jedne strane, tu je ekonomsko i socijalno siromaštvo koje tjera ljude da napuste svoju zemlju, obitelj, sjećanje – svoje jedino bogatstvo; a s druge strane, to pokazuje zastrašujuće siromaštvo dijela svijeta koji užas smatra normalnim.”

“Više ne možemo plakati za djetetom koje umre”, rekao je Luca Casarini, te dodao: “Ta dva siromaštva pomažu jedno drugome i stvaraju mjesta za nešto što bismo danas očajnički trebali tražiti u svijetu u kojem prevladava mržnja: a to je ljubav. Tako sam susreo Isusa i Boga.”

Zatim je odgovarao na pitanja onih koji su ga upitali osjeća li se neprimjereno na događaju poput Sinode, isprekidanom raznim ritualima i duhovnim trenucima.

“Uvijek se osjećam neprikladno u svakom kontekstu”, nasmiješio se.

“Članove koji su prisutni na Sinodi smatram svojom braćom i sestrama jer učim ljutnju pretvoriti u pobožnost.”

“Tajna koju pokušavam naučiti”, rekao je aktivist Casarini, “jest staviti se u kožu druge osobe”. Da ne očekujemo da ćemo sve sami riješiti, nego je Duh Sveti taj koji djeluje”, zaključio je.