Na današnji dan, 7. listopada 2023., dogodio se teroristički napad Hamasa na Izrael. Tada je započeo rat između Palestine i Izraela koji je odnio desetke tisuća života.

Povodom te tužne obljetnice kardinal Pietro Parolin, vatikanski državni tajnik, dao je intervju za Vatikanske medije, prenosi Vatican News.

Kardinal je rekao da osuđuje Hamasov napad na Izrael koji se dogodio prije dvije godine, nazvavši ga „nečovječnim“. „Brutalno nasilje nad djecom, ženama, mladima, starijim osobama – za to nema opravdanja. Bio je to sramotan i, ponavljam, nehuman masakr“, dodao je.

„Čak i legitimna obrana mora poštovati pravo proporcionalnosti“

„Danas je situacija u Gazi još ozbiljnija i tragičnija nego što je bila prije godinu dana, nakon razornog rata koji je odnio desetke tisuća života. Moramo povratiti osjećaj razuma, napustiti slijepu logiku mržnje i osvete te odbaciti nasilje kao rješenje“, rekao je kardinal Parolin.

„Oni koji su napadnuti imaju pravo na obranu, ali čak i legitimna obrana mora poštivati ​​načelo proporcionalnosti“, kazao je osvrćući se na trenutnu situaciju rata, u kojoj je pojas Gaze gotovo sravnjen sa zemljom.

„Pogođen sam i duboko potresen svakodnevnim brojem žrtava u Palestini – deseci, ponekad i stotine, svaki dan – toliko djece čija je jedina krivnja, čini se, to što su tamo rođeni“, rekao je. „Riskiramo da postanemo neosjetljivi na ovaj pokolj! Ljudi ubijeni dok su pokušavali pronaći komad kruha, zakopani pod ruševinama svojih domova, bombardirani u bolnicama, u šatorskim kampovima, raseljeni i prisiljeni seliti se s jednog kraja tog uskog, prenapučenog teritorija na drugi… Neprihvatljivo je i neopravdano svesti ljudska bića na puku ‘kolateralnu štetu’.“

„Antisemitizam je rak koji treba iskorijeniti“

Na novinarsko pitanje o tome kako trebamo gledati na rastući antisemitizam u svijetu kardinal odgovara da je to „tužna i jednako neopravdana posljedica.“ „Antisemitizam je rak protiv kojeg se treba boriti i koji treba iskorijeniti“, rekao je.

Istaknuo je da i u židovskom svijetu postoje mnogi koji prosvjeduju protiv načina na koji izraelska vlada trenutno postupa u Gazi i ostatku Palestine.

„Nijedan Židov ne bi trebao biti napadan ili diskriminiran zato što je Židov, a nijedan Palestinac ne bi trebao biti napadan ili diskriminiran samo zato što je Palestinac, jer, kako se nažalost ponekad kaže, oni su ‘potencijalni teroristi’. Izopačeni lanac mržnje može samo stvoriti spiralu koja ne vodi ni u kakvo dobro. Bolno je vidjeti da još uvijek ne uspijevamo učiti iz povijesti, čak ni iz nedavne povijesti, koja ostaje učiteljica života“, rekao je kardinal.

Reakcija međunarodne zajednice, Trumpov mirovni plan

Kardinal se osvrnuo i na utjecaj međunarodne zajednice: „Čini se očitim da rat koji izraelska vojska vodi kako bi eliminirala militante Hamasa zanemaruje činjenicu da cilja na uglavnom bespomoćno stanovništvo, već dovedeno do ruba, u području gdje su zgrade i domovi sravnjeni s ruševinama.

Jednostavan pogled na zračne snimke dovoljan je da se shvati kako Gaza danas izgleda. Jednako je jasno da je međunarodna zajednica, nažalost, nemoćna i da zemlje koje su zaista sposobne izvršiti utjecaj do sada nisu uspjele djelovati kako bi zaustavile masakr koji je u tijeku.“

Na pitanje što bi trebala učiniti međunarodna zajednica, kardinal je odgovorio: „Svakako puno više od onoga što sada čini. Nije dovoljno reći da je ono što se događa neprihvatljivo, a zatim i dalje dopuštati da se to događa. Moramo se ozbiljno zapitati o, primjerice, opravdanosti nastavka isporuke oružja koje se koristi protiv civila.“

„Nije dovoljno reći da je ovo što se događa neprihvatljivo“

„Nažalost, kao što smo vidjeli, Ujedinjeni narodi nisu uspjeli zaustaviti ono što se događa“, nastavio je kardinal. „Ali postoje međunarodni akteri koji bi mogli i trebali učiniti više kako bi se okončala ova tragedija, a mi moramo pronaći način da Ujedinjenim narodima damo učinkovitiju ulogu u okončanju mnogih bratoubilačkih ratova koji se vode diljem svijeta.“

Kardinal je odgovorio i na pitanje što misli o Trumpovom prijedlogu za postizanje prekida vatre i okončanja rata:

„Svaki plan koji uključuje palestinski narod u odluke o vlastitoj budućnosti i pomaže u okončanju ovog pokolja – oslobađanjem talaca i zaustavljanjem svakodnevnog ubijanja stotina ljudi – treba biti pozdravljen i podržan. I Sveti Otac je izrazio nadu da će obje strane prihvatiti plan i da će konačno moći započeti istinski mirovni proces.“

Priznanje palestinske države

Kardinal Parolin naglasio je da je Sveta Stolica službeno priznala Državu Palestinu prije deset godina globalnim sporazumom između Svete Stolice i Države Palestine. „Taj sporazum zamišlja ovu državu ne kao suprotstavljenu drugima, već sposobnu živjeti rame uz rame sa svojim susjedima u miru i sigurnosti“, rekao je.

„Drago nam je što su mnoge zemlje diljem svijeta priznale Državu Palestinu. No, sa zabrinutošću primjećujemo da se izraelske deklaracije i odluke kreću u suprotnom smjeru – odnosno da imaju za cilj spriječiti moguće rođenje prave palestinske države jednom zauvijek. Ovo rješenje, stvaranje palestinske države, čini se još valjanijim danas s obzirom na događaje posljednje dvije godine. To je put dva naroda u dvije države, koji Sveta Stolica podržava od početka. Sudbina oba naroda i obje države je isprepletena“, dodao je.

„Uloga kršćana na Bliskom istoku je bila i ostala temeljna“

Među stanovnicima Gaze nalaze se i kršćani. Kardinal Parolin je naglasio da oni „u potpunosti dijele sudbinu izmučenog palestinskog naroda i pate s njima.“

Tako je u srpnju ove godine u napadu koji je izveo Izrael pogođena katolička crkva Svete obitelji, a u napadu je nekoliko osoba poginulo. S tom je župom posebno bio povezan papa Franjo. On je od izbijanja sukoba u Gazi sve do svoje smrti svaki dan zvao u župu kako bi razgovarao sa svećenicima i vjernicima i obodrio ih.

„Kršćani Gaze, kao što smo vidjeli, također su napadnuti… Dirnut sam dok mislim na te ljude koji su odlučni ostati, koji svakodnevno mole za mir i za žrtve. Situacija je sve opasnija. Pokušavamo im ostati blizu na svaki način“, rekao je kardinal Parolin. „Uloga kršćana na Bliskom istoku bila je – i ostaje – temeljna, čak i dok se njihov broj smanjuje.“