Dana 24. prosinca 2024., na dan kada je papa Franjo otvorio vrata vatikanske bazilike, obilježavajući tako početak Jubilarne godine nade, Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata izdao je dekret u ime Svetog Oca (prot. br. 703/24) kojim je slavlje svete Terezije iz Kalkute, djevice, upisano u kalendar rimskog obreda 5. rujna kao neobavezan spomendan, prenosi se u tekstu kardinala Arthura Rochea, prefekta Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, a koji je objavljen u izdanju lista „L`Osservatore Romano“ od 11. veljače, prenosi IKA.

Ovim upisom u Opći rimski kalendar, Sveti Otac odgovorio je na molbe biskupa, redovnika i vjerničkih udruga. Nakon pažljivog razmatranja utjecaja duhovnosti svete Terezije iz Kalkute u cijelom svijetu, cilj upisivanja ovog liturgijskog slavlja u Kalendar ima kao cilj predložiti ju kao iznimnu svjedokinju nade za one koji su tijekom života bili odbačeni.

Zajedno s Dekretom objavljeni su i tekstovi na latinskom jeziku koji će se dodati svim kalendarima i liturgijskim knjigama za slavlje mise i liturgije časova, kao i Rimskom martirologiju.

Papa Franjo je tijekom svog pontifikata nekoliko puta intervenirao u Opći rimski kalendar. Tako su prije Majke Terezije svoj liturgijski spomendan dobili sveta Marta, Marija i Lazar, sveti Grgur iz Nareka, sveti Ivan Avilski, sveta Hildegarda iz Bingena, sveti Pavao VI., Faustina Kowalska te Gospa Loretska.