Obrazovanje u području pismenosti ima osnovnu i središnju ulogu u razvoju svake osobe, a veća pismenost u cjelini može imati važnu ulogu u izgradnji održivih i miroljubivih društava.

Papa Franjo je to istaknuo u poruci upućenoj glavnoj direktorici UNESCO-a Audrey Azoulay koju je u njegovo ime potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin. Poruka je upućena sudionicima Svjetske konferencije koja se održava u sjedištu UNESCO-a u Parizu, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti 2023. godine, piše Vatican News.

Pismenost, istaknuo je rimski biskup, ima temeljnu i središnju ulogu u razvoju svake osobe, u njezinoj skladnoj integraciji u zajednicu te u njezinom aktivnom i učinkovitom sudjelovanju u napretku društva.

Procjena broja osoba kojima nedostaju osnovne vještine pismenosti ostaje zabrinjavajuća i to predstavlja prepreku punom razvoju njihovih potencijala, napomenuo je Papa, naglašavajući da naš svijet treba stručnost i doprinos svih kako bi se učinkovitije suočio s izazovima našeg vremena.

Prvi izazov, napomenuo je, jest pismenost s ciljem promicanja mira, rekavši da u svijetu obilježenom sukobima i napetostima ključno se ne naviknuti na jezik rata i nesloge.

Ako možemo naučiti nanositi rane strašnim oružjem, istaknuo je papa Franjo, možemo također naučiti prestati to činiti. Ako možemo povrijediti nekoga, rođaka ili prijatelja grubim riječima ili osvetničkim gestama, također možemo izabrati da to ne učinimo. Naučiti rječnik mira, nastavio je Papa, znači obnoviti učinkovit i smislen dijalog, ljubaznost i poštovanje.

Ako se svakodnevno trudimo činiti upravo to, potaknuo je Papa, možemo stvoriti zdravo društveno ozračje u kojem se nesporazumi mogu prevladati, a sukobi spriječiti. Ljubaznost, istaknuo je Sveti Otac, preobražava način života, odnose i prenošenje ideja, olakšava potragu za konsenzusom, te otvara nove putove.

Drugi je izazov, istaknuo je papa Franjo, digitalna pismenost, prepoznajući da digitalna revolucija i razvoj umjetne inteligencije ubrzano proširuju pristup pojedinaca informacijama i sposobnost međusobnog povezivanja izvan fizičkih granica.

Usprkos tome, požalio se Papa, veliki „digitalni jaz“ i dalje postoji, s milijunima ljudi koji su marginalizirani jer im je uskraćen pristup ne samo osnovnim dobrima, nego i informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Tome se dodaje, naglasio je rimski biskup u poruci, ozbiljna prijetnja prepuštanja donošenja odluka o vrijednosti ljudskog života računskoj logici elektroničkih uređaja.

Kako bismo spriječili da se tehnologijom loše upravlja, da tehnologija izmakne kontroli ili čak postane štetna za ljude, apelirao je Papa, politike i zakoni namijenjeni promicanju stjecanja digitalnih vještina trebat će obratiti pozornost na šire etičko promišljanje o korištenju algoritama, usmjeravajući korištenje novih tehnologija prema odgovornim i ljudskim ciljevima.

Treći izazov, napomenuo je Sveti Otac, jest pismenost za integralnu ekologiju.

S obzirom na to da je uništavanje prirode usko povezano s „kulturom bacanja“, koja karakterizira veći dio suvremenog života, to znači da treba strpljivo i uporno promicati usvajanja osvještenijih i kohezivnijih pristupa životu.

Politički akteri imaju izravan utjecaj na brigu za društvo i ekologiju, te mogu dugoročno potaknuti istinski održivu politiku i gospodarstvo za kvalitetniji život svih ljudi na zemlji, posebice onih koji su najviše u opasnosti.