„Pazimo jedan na drugoga da se potičemo na ljubav i dobra djela“, taj je ulomak iz Poslanice Hebrejima papa Benedikt XVI. odabrao kao temu za ovogodišnju korizmenu poruku koja je jučer predstavljena u Tiskovnome uredu Svete Stolice.

Papa

Korizma je milosno vrijeme za razmišljanje o milosrđu, srcu kršćanskoga života, obnavljajući vlastiti put vjere, osobne i zajedničke, na putu obilježenom molitvom, dijeljenjem, sabranošću i postom u iščekivanju uskrsne radosti. U poruci Sveti Otac u prvom redu preporučuje pozornost prema drugome, kad naprotiv često – upozorava Papa – prevladavaju ravnodušnost i nemar koji se rađaju iz sebičnosti, prikrivene prividnošću poštivanja „privatnosti“ – tvrdi Papa.
Čini se da je suvremena kultura zaista izgubila osjećaj za dobro i zlo, stoga valja snažno ustvrditi da postoji dobro i da pobjeđuje, jer Bog je „dobar i čini dobro“. Ne samo materijalno blagostanje i zasićenost priječe milostiv pogled na brata nego i stavljanje na prvo mjesto vlastitih interesa i briga. Premda danas postoji općenito veća osjetljivost na fizičko i materijalno dobro drugih, „naprotiv, o duhovnom se dobru braće gotovo sasvim šuti“– upozorava papa Benedikt XVI.
Sveti Otac zamjera „kršćanima koji se zbog ljudske obzirnosti ili poradi samodopadne komotnosti, prilagođuju općem mentalitetu, umjesto da upozore svoju braću na razmišljanja i djelovanja koja proturječe istini i ne slijede put dobra. U našem svijetu prožetom individualizmom valja ponovno otkriti važnost bratske opomene, da se zajedno ide prema svetosti. Uvijek je potreban pogled koji ljubi i ispravlja, koji prepoznaje i priznaje, koji razlučuje i prašta, kao što je Bog činio i čini sa svakim od nas – tvrdi Sveti Otac.
Papa dakle u poruci preporučuje dar uzajamnosti. Društvo se poput današnjeg može oglušiti na fizičke patnje, na duhovne i moralne potrebe života. To se ne smije događati u kršćanskim zajednicama! Naš je život u odnosu sa životom drugih, u dobru i zlu; i grijeh i dobra djela imaju društvenu dimenziju – istaknuo je Benedikt XVI. pozivajući na zajednički hod prema svetosti. Duhovni učitelji podsjećaju da u vjerskom životu nazaduje onaj tko ne napreduje. Svi imaju osjećati žurnost natjecanja u ljubavi, služenju i dobrim djelima – zaključio je Benedikt XVI.
Između ostalih o Papinoj korizmenoj poruci u Tiskovnom je uredu govorio i kardinal Robert Sarah, predsjednik Papinskoga vijeća ‘Jedno srce’ (Cor Unum), rekavši da nas poruka potiče na uzajamno natjecanje u ljubavi, koja je još žurnija u razdoblju snažne gospodarske krize.
Ne možemo prešutjeti, na tragu onoga što je rekao papa Benedikt XVI., da je pohlepa glavni uzrok financijske krize, odnosno besramna trka za novcem ne uzimajući u obzir stanje slabijeg koji mora snositi posljedice tuđih pogrješnih odluka. Privrženost novcu je pravi grijeh – ustvrdio je kardinal.
Govoreći o bratskoj opomeni, kardinal je ustvrdio da Crkva ne može šutjeti pred činjenicom da brojni umiru jer im nedostaje neophodno za život dok se mnogi obogaćuju iskorištavajući druge. Crkva se ne smije odreći svojega proročkog poslanja – ustvrdio je kardinal rekavši da je korijen nepravdi i individualizma u odbacivanju Boga.
Ovo se naše sekularizirano društvo organizira i živi kao da Bog ne postoji, stoga je zapalo u siromaštvo tragičnije od materijalnog, koje se očituje u odbacivanju i posvemašnjem isključivanju Boga iz društvenoga i gospodarskog života, pobunom protiv Božjih i prirodnih zakona – istaknuo je kardinal Sarah.
Govoreći o skrbi za čovjeka, rekao je da svjedočenje evanđelja i djelotvorno milosrđe prema siromasima može uzdrmati današnje društvo, dodavši da netko može govor Pape i crkvenih uglednika o modernoj kulturi smatrati otrcanim, pa čak i nadahnutim željom za vlašću. To nije istina. Iskrena skrb za čovjeka i ovaj svijet nadahnjuje djelovanje Crkve. Ono se ne nadahnjuje na osudi ili predbacivanju krivnje, nego na pravednosti i milosrđu, a Crkva mora biti hrabra i pravim imenom nazivati stvari – istaknuo je kardinal.
Odgovarajući na upite novinara, kardinal je rekao da bratsku opomenu valja primjenjivati na individualnoj i društvenoj razini, da se izbjegnu teške nesreće i velike patnje. Monsinjor Segundo Tejado Muñoz, dotajnik Vijeća, najavio je skori posjet Haitiju gdje se milodarima Svetoga Oca gradi jedna škola i župni centar. Unatoč krizi nisu opali milodari Svetome Ocu za njegova djela milosrđa – zaključio je kardinal Sarah.(rv/bitno.net)