GOVOR NA PAPINSKOM TEOLOŠKOM FAKULTETU

Papa Franjo: Potrebni su duboko crkveno ukorijenjeni teolozi, ali otvoreni neiscrpnim novostima Duha

Papa Franjo je na početku govora uputio snažan poziv svima da krenu od Evanđelja milosrđa, jer – kako je rekao – teologija se rađa usred konkretnih ljudi koje Bog traži s ljubavlju

Foto: Shutterstock

Papa Franjo je jučer iz Napulja uputio snažan apel za teologiju prihvata, utemeljenu na dijalogu i navještaju, i koja pridonosi izgradnji bratskoga društva među narodima na Mediteranu. Njegovim je izlaganjem završio skup održan na Papinskom teološkom fakultetu Južne Italije, o temi „Teologija nakon ‘Veritatis gaudium’ u kontekstu Mediterana”

Navještaj, dijalog, razlučivanje, milosrđe, uspostavljanje „mreže“ među ustanovama, sveučilištima, religijama – kriteriji su koji trebaju nadahnjivati teologiju prihvata, obnovljenu teologiju u smislu misionarske Crkve kako bi ljudi mogli „na vlastitom jeziku“ čuti odgovor u traženju punoga života. Ocrtavajući taj put Papa gleda ponajviše na Mediteran, koji je oduvijek mjesto razmjenā, a katkada i sukobā, i koji postavlja niz, često dramatičnih, pitanja. Za suočavanje s njima potreban je – prema Papinim riječima – vjerodostojan i iskren dijalog u vidiku izgradnje mirnoga suživota među osobama različitih religijā i kulturā.

Papa je u svojem govoru na neki način dao odgovor na pitanje koje je bilo u središtu razgovorā na skupu, odnosno kako se teologija danas može obnoviti. Jasna je važnost apostolske konstitucije iz 2017. godine, ‘Veritatis gaudium’, koja je u teološke i crkvene studije željela utisnuti obnovu u smislu Crkve koja izlazi. Bitno je – podsjetio je Papa – da teolozi budu muškarci i žene samilosti, dirnuti trpljenjem brojnih siromašnih zbog ratova i nasilja. Riječ je, dakle, o tomu da se put nastavi u društvu brojnih osoba koje su preživjele brodolom, ohrabrujući stanovništvo Mediterana da odbije svaku napast osvajanja i identitetske zatvorenosti – istaknuo je Papa pojašnjavajući da valja pokrenuti postupke, a ne zauzimati prostore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Teologija – izraz Crkve kao poljske bolnice

Papa Franjo je na početku govora uputio snažan poziv svima da krenu od Evanđelja milosrđa, jer – kako je rekao – teologija se rađa usred konkretnih ljudi koje Bog traži s ljubavlju. Potom je, spominjući se vlastitih riječi koje je jednom upravio Teološkom fakultetu u Argentini, kazao da i dobri teolozi, kao i dobri pastiri, odišu po narodu i ulici, svojim razmišljanjem stavljaju ulje i vino na rane ljudi. Neka teologija bude izraz Crkve koja je „poljska bolnica“, koja živi svoje poslanje spasenja i ozdravljenja svijeta! – istaknuo je Papa.

Dijalog i kerigma

Kako bi se studij obnovio u smjeru teologije prihvata, stožeri su kerigma, odnosno navještaj umrloga i uskrsnuloga Krista, i vjerodostojan dijalog, u službi Crkve koja ne treba staviti u središte apologetiku ili priručnike, nego evangelizaciju koja pak – istaknuo je papa Franjo – ne znači prozelitizam. Dijalog, također kao metoda razlučivanja i navještaja – dodao je potičući prisutne da ga rabe i u postavljanju problema, i u traženju rješenja, kako bi naviještanjem evanđelja pridonosili razvoju narodā.

Dijalog sa židovstvom i islamom

Taj se dijalog uspostavlja potičući na teološkim fakultetima i crkvenim sveučilištima studije drugih jezikā i kulturā, posebno kako bi se poduprlo poznavanje i dijalog sa židovstvom i islamom, shvaćajući zajedničke korijene i razlike, te tako pridonijelo izgradnji društva koje cijeni različitosti i podupire poštovanje, bratstvo i miran suživot – napomenuo je Papa.

Teolozi samilosti

Za teologiju prihvata potrebni su teolozi koji znaju raditi zajedno, u interdisciplinarnom obliku, duboko crkveno ukorijenjeni, ali istodobno otvoreni neiscrpnim novostima Duha; teolozi koji izbjegavaju natjecateljske i zasljepljujuće logike koje često postoje i u našim ustanovama – primijetio je papa Franjo.

Važno je da teolozi budu muškarci i žene samilosti, dirnuti potlačenim životom mnogih, dirnuti suvremenim ropstvima, društvenim problemima, nasiljem, ratovima i golemim nepravdama kojima su podvrgnuti brojni siromasi koji žive na obalama ovoga našeg „zajedničkog mora“. Bez zajedništva i samilosti, stalno poduprtih molitvom, (…) osim duše, teologija gubi inteligenciju i sposobnost za kršćansko tumačenje stvarnosti.

Metoda milosrđa

Osvrnuvši se i na agresivna i ratoborna ponašanja, na kolonijalne prakse, opravdavanja ratova i progone provođene u ime neke religije ili u želji za rasnom ili doktrinarnom čistoćom, papa Franjo je kazao da metoda dijaloga, koji vodi milosrđe, može obogatiti interdisciplinarno tumačenje te žalosne povijesti.

Papa je podsjetio također i na važnost ponovnoga razmatranja tradicije, kazao je da je korijen taj koji daje život, a ne neki muzej. Tradicija je za razvoj ono što je korijen za stablo. Osim toga, potrebna je i teološka sloboda, jer bez mogućnosti za ispitivanjem novih putova, ne ostavlja se prostor za novost Duha Uskrsloga.

Vatican News | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 22. lipnja 2019.

Možda vam se svidi