Kako kršćanske obitelji mogu danas, u radosti i naporima bračne, sinovske i bratske ljubavi, svjedočiti radosnu vijest evanđelja Isusa Krista? – upitao je papa Franjo obraćajući se sudionicima međunarodnoga skupa o moralnoj teologiji koji se održava na Papinskom sveučilištu Gregoriana, upravo u godini posvećenoj proučavanju i boljem razumijevanju apostolske pobudnice ‘Amoris Laetitia’.

Jedan od odgovora na to pitanje – prema Papinim riječima – nalazi se u moralnoj teologiji koja se može osloniti na bogatu duhovnost koja niče u obitelji. Obitelji velikim dijelom čine Božji narod i one su prvo mjesto na kojemu se živi vjera u Isusa Krista i međusobna ljubav – dodao je. U njoj su supružnici i djeca pozvani surađivati u življenju Kristova otajstva, kroz molitvu i ljubav ostvarene u konkretnosti svakodnevnoga života i situacija, u međusobnoj brizi sposobnoj pratiti tako da nitko ne bude isključen i napušten.

Obitelj, naime, danas ima odlučujuću ulogu na putu pastoralnoga obraćenja naših zajednica i misionarske preobrazbe Crkve; stoga je potrebna nova kreativnost i akademsko proučavanje na teološkoj razini, s promišljanjima o odnosu između braka i obitelji, među sakramentima, liturgijskim obredima i pastoralnim praksama, među važnim antropološkim problemima i moralnim pitanjima povezanima s bračnim savezom. Potrebni su dijalog i slušanje Božjega naroda kako bi se nadvladala apstraktna ideja o istini te – istaknuo je Papa – kako bi se otkrilo koliko se bogatstvo dobra nalazi u obiteljima diljem svijeta.

Ipak – primijetio je – obiteljski je život danas iskušavan više nego ikada. Brojne obitelji trpe zbog nedostatka posla, pristojnoga stana ili zemlje u kojoj mogu živjeti u miru, u ovom vremenu velikih i brzih promjenā. Te teškoće opterećuju obiteljski život i stvaraju probleme u odnosima. Mnogo je teških situacija i ranjenih obitelji. Sâma mogućnost osnivanja obitelji danas je često teška i mladi se teško vjenčaju i imaju djecu.

U središtu pastoralnoga i teološkoga zauzimanja treba biti prepoznavanje neraskidivoga odnosa između savjesti i dobra, unatoč tragedijama i teškoćama života – napomenuo je Papa. Evanđeoski moral je toliko daleko od moralizma, koji doslovno poštovanje normi čini jamstvom vlastite pravednosti pred Bogom, koliko od idealizma koji, u ime nekog idealnog dobra, obeshrabruje i udaljava od mogućega dobra.

Zbog toga je potrebno ponovno razmotriti kategorije moralne teologije u njihovoj međusobnoj vezi i pomoći obiteljima ponovno pronaći smisao ljubavi – rekao je Papa te potaknuo moralne teologe i teologinje da nastave svoj rad u kreativnoj vjernosti evanđelju i živom iskustvu vjernika kako bi radost ljubavi, koja u obitelji pronalazi primjerno svjedočanstvo, postala djelotvoran znak radosti Boga koji je milosrđe, kao i radosti onih koji to milosrđe primaju na dar.