Obrana života, predanost miru „općenito priznatom kao jednom od najvećih vrijednosti koju treba tražiti i braniti” – s kojim je izravno povezano zalaganje oko razoružanja, te obitelj, skrb za migrante i njihovu integraciju, vjerska sloboda, pravo na rad i zaštita okoliša. To su ključne teme obraćanja pape Franje članovima Diplomatskog zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici, koje je 8. siječnja primio u Sala Regia u povodu novogodišnjeg čestitanja.

Nakon pozdrava doajena Arminda Fernandesa do Espirito Santo Vieire, veleposlanika Angole, papa Franjo podsjetio je kako se ove godine obilježava stota obljetnica završetka Prvoga svjetskog rata i sedamdeseta obljetnica usvajanja UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine. Papa je osobito istaknuo „središnju vrijednost dostojanstva osobe, kakvom ju je želio i stvorio Bog po svojoj slici i sličnosti”, te potrebu da se „uklone zidovi razdvajanja koji dijele ljudsku obitelj” i potiče cjeloviti ljudski razvoj.

Papa je primijetio kako se „kako godine prolaze, osobito nakon društvenih previranja iz 1968. godine”, tumačenje nekih prava „postupno mijenja”, te uključuje „mnoštvo ‘novih prava’, koja su često oprečna jedna drugima”.

„To nije uvijek pospješivalo promicanje prijateljskih odnosa među narodima, jer se afirmiralo kontroverzna poimanja ljudskih prava koja su u opreci s kulturom mnogih zemalja, koje stoga osjećaju da ih se ne poštuje u njihovoj društvenoj i kulturnoj tradiciji, nego su radije zanemarene s obzirom na stvarne potrebe s kojima se suočavaju. Stoga može postojati opasnost – po mnogočemu paradoksalna – da se uime samih ljudskih prava stvaraju moderni oblici ideološke kolonizacije najsnažnijih i najbogatijih na štetu najsiromašnijih i najslabijih”, upozorio je Papa.

Mnoga temeljna prava, nastavlja papa Franjo, „dan-danas se krše”. Prije svega to su „život, sloboda i nepovredivost svake ljudske osobe”. „Ne krši ih se samo ratom ili nasiljem. U našem dobu postoje suptilniji oblici: tu mislim prije svega na nevinu djecu, odbačenu i prije rođenja; katkad su neželjena samo zato što su bolesna ili imaju urođenu manu ili zbog sebičnosti odraslih. Mislim i na starije osobe, također često odbačene, pogotovo ako su bolesne, jer ih se smatra teretom. Mislim i na žene koje često trpe nasilja i zlostavljanja čak i u svojim obiteljima. Mislim nadalje na one koji su žrtve trgovine ljudima koja krši zabranu svih oblika ropstva”, rekao je Papa.

Braniti pravo na život i tjelesni integritet znači „zaštititi pravo na zdravlje” i poticati „lak pristup sviju zdravstvenoj zaštiti i liječenju”.
Važno je, smatra Papa, ujediniti napore kako bi se usvojile politike koje će zajamčiti, po prihvatljivim cijenama, opskrbu lijekovima koji su siromašnima nužni za preživljavanje, ne zanemarujući istraživanje i razvoj tretmana koji, premda nisu ekonomski relevantni za tržište, od presudne su važnosti za spašavanje života.

Pravo na život podrazumijeva također truditi se oko mira, rekao je Papa, upozorivši na „nastranu logiku rata” i pozvavši na daljnje zauzimanje za mir jer „bez njega cjeloviti čovjekov razvoj postaje nedostižan”. Traženje mira kao „preduvjeta za razvoj” podrazumijeva, dodao je papa Franjo, „borbu protiv nepravde i iskorjenjivanje, na nenasilan način, uzroka nesloge koji dovode do rata”.

U govoru Diplomatskom zboru Papa je također istaknuo potrebu razoružanja i zabranu daljnjeg naoružavanja te je u vezi s tim istaknuo kako je „od primarne važnosti poduprijeti svaki pokušaj dijaloga na Korejskom poluotoku, kako bi se pronašlo nove putove za prevladavanje sadašnjih suprotstavljanja, povećalo uzajamno povjerenje i zajamčilo budućnost mira korejskom narodu i čitavome svijetu”. Pozvao je također na prihvaćanje mirovnih inicijativa i povratak izbjeglica u Siriju te na dijalog u Iraku, Jemenu i Afganistanu.

Posebno se obratio Izraelcima i Palestincima, podsjetivši na napetosti iz posljednjih tjedana. Sveta Stolica ponavlja svoj „hitni apel” da se razmotre sve inicijative kako bi se „izbjeglo daljnje zaoštravanje situacije” i poziva na „zajedničko zalaganje” kako bi se poštivao status quo Jeruzalema, „grada svetog kršćanima, Židovima” i muslimanima, podsjetio je Papa.

Papa je zatim govorio o obitelji koju se, osobito na Zapadu, „smatra zastarjelom ustanovom”. „Nasuprot stabilnosti definitivnog projekta, danas se preferiraju kratkotrajne veze. Ali, kuća izgrađena na pijesku krhkih i nejasnih odnosa ne može opstati. Potrebna je, naprotiv stijena, na kojoj treba sidriti čvrste temelje. A ta stijena je upravo ono zajedništvo ljubavi, vjerno i nerazrješivo, koje ujedinjuje muškarca i ženu, zajedništvo koje ima skromnu i jednostavnu ljepotu, svet i nepovrediv značaj i prirodnu ulogu u društvenom poretku”, rekao je Papa. Istaknuo je kako je hitno potrebno donijeti politike koje će podupirati obitelj o kojoj „ovisi budućnost i razvoj država”. „Bez obitelji ne može se graditi društvo sposobno hvatati se u koštac s izazovima budućnosti. Pomanjkanje interesa za obitelji nosi sa sobom još jednu dramatičnu posljedicu – osobito aktualnu u nekim krajevima – a to je pad nataliteta. Proživljavamo pravu demografsku zimu! Ona je znak društava koja se na jedvite jade nose s izazovima sadašnjega časa te se sve više plaše budućnosti, zatvarajući se na kraju u same sebe”, istaknuo je Papa.

Citirajući poruku za Svjetski dan mira 2018., još je jednom pozvao na primanje, promicanje, zaštitu i integriranje migranata. Upozorio je i na problem sve većeg broja djece „uključene u radne aktivnosti” te žrtava „novih oblika ropstva”.

Na kraju govora Papa je podsjetio na dužnosti svakog pojedinca „prema zajednici” i posebnu pozornost posvetio skrbi za „našu Zemlju”. Spomenuo je potrese u Meksiku i Iranu, uragane na Karibima, na obali SAD-a i na Filipinima, ali je istaknuo i kako postoji „primarna odgovornost čovjeka u interakciji s prirodom”.

„Klimatske promjene, s globalnim porastom temperature i razorne posljedice koje one sa sobom nose, također su posljedica ljudskog djelovanja. Stoga se potrebno zajedničkim snagama uhvatiti u koštac sa zadaćom da se naraštajima koji dolaze ostavi ljepšu Zemlju i pogodniju za život, radeći u svjetlu obveza dogovorenih u Parizu 2015. godine kako bi se smanjile emisije plinova štetnih za atmosferu i za ljudsko zdravlje”, rekao je Papa i pozvao da se njeguje „međugeneracijsku solidarnost”, da bismo tako bili znak nade našem „izmučenom svijetu”.

IKA | Bitno.net