Papa Benedikt XVI.: Čovjek se samo u Kristu može ujediniti s Bogom

Na jučerašnjoj općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra Sveti je Otac nastavio niz kateheza o molitvi, govoreći o bogoslužju kao školi molitve. Prošlih smo mjeseci govorili o molitvi u Starom i Novom zavjetu, u Psalmima i poslanicama svetoga Pavla, također i u knjizi Otkrivenja, i posebice promatrajući jedinstveno i temeljno Isusovo iskustvo kroz njegov odnos s nebeskim Ocem. Čovjek se samo u Kristu može ujediniti s Bogom, jedino se u Kristu možemo obraćati Bogu kao ocu: Abba-Oče – istaknuo je Benedikt XVI. dodajući: Poput apostola i mi smo prošlih tjedana ponavljali a i danas ponavljamo Isusu: Gospodine, nauči nas moliti. Osim toga, da još dublje možemo živjeti osobni odnos s Bogom, naučili smo zazivati Duha Svetoga, prvi dar uskrsloga Krista, jer On dolazi u pomoć našoj slabosti: zapravo ne znamo kako moliti na prikladan način, veli sveti Pavao, a vrlo dobro znamo da to sveti Pavao s pravom govori – ustvrdio je Sveti Otac.

Pitajući se kako omogućiti Duhu Svetom da me nauči moliti, u kojoj me školi uči moliti i dolazi mi u pomoć da se ispravno obraćam Bogu, Papa je rekao da je Riječ Božja, Sveto pismo, trajan dijalog između Boga i čovjeka prva škola za molitvu, dodajući da ima još jedan dragocjen izvor za rast u molitvi, izvor žive vode, tijesno povezan s prvom školom, a to je liturgija, povlašteni okvir u kojem Bog govori svakome od nas, ovdje i sada, i očekuje naš odgovor – istaknuo je Benedikt XVI.

Tumačeći značenje riječi liturgija, rekao je da Katekizam Katoličke crkve veli da riječ liturgija izvorno označava „javno djelo“, „službu naroda i službu u korist naroda“. Ako je kršćanska teologije uzela tu riječ iz grčke kulture, učinila je to misleći na novi narod Božji rođen u Kristu, koji je na križu raširio ruke da sve ljude ujedini u miru jedinoga Boga. Služba u korist naroda, nastalog zahvaljujući uskrsnom otajstvu Isusa Krista a ne uvjetovanog krvnom, teritorijalnom ni nacionalnom svezom. Narod je dakle nastao iz djela Sina Božjega i njegova zajedništva s Ocem. Katekizam osim toga veli da u kršćanskoj tradiciji riječ liturgija označuje sudjelovanje Božjeg naroda u Božjem djelu – podsjetio je Papa pitajući u kojem Božjem djelu sudjeluje Božji narod.

Rekao je da odgovor nalazimo u saborskoj konstituciji o svetoj liturgiji. Premda se može činiti da su dva odgovora jer se tvrdi da su Božji povijesni pothvati za spasenje ljudi djelo Božje, čije je vrhunac smrt i uskrsnuće Isusa Krista, a veli također da je slavljenje liturgije Kristovo djelo. Ta su dva značenja nerazdvojivo vezana jer Isus iz Nazareta, Gospodin i Krist, razapeti i uskrsli, otkupljuje čovjeka i svijet – ustvrdio je Sveti Otac pitajući: A gdje se danas ostvaruje otajstvo smrti i uskrsnuća Kristova, po kojem smo spašeni? Odgovor je u Kristovu djelovanju u Crkvi, u liturgiji, napose u sakramentu euharistije, koja uprisutnjuje žrtveni prinos Sina Božjega, koji nas je otkupio; u sakramentu pomirenja, po kojem iz smrti grijeha ulazimo u novi život, i u drugim sakramentalnim činima koji nas posvećuju. Vazmeno je otajstvo Kristove smrti i uskrsnuća središte saborske liturgijske teologije – ustvrdio je Benedikt XVI.

Kako je moguće uprisutniti Kristovo vazmeno otajstvo? Zapitao je Sveti Otac te odgovorio: Blaženi je Ivan Pavao II. u prigodi 25. obljetnice saborske konstitucije o liturgiji napisao: Da učini prisutnim svoje vazmeno otajstvo, Krist je uvijek prisutan u svojoj Crkvi, poglavito u liturgijskim činima. Liturgija je stoga povlašteno mjesto susreta kršćana s Bogom i s onim kojeg je On poslao, Isusom Kristom. Isti odgovor čitamo i u Katekizmu Katoličke crkve: Svako sakramentalno slavlje susret je sinova Božjih sa svojim Ocem, u Kristu i u Duhu Svetom, a taj se susret zbiva kao dijalog, pomoću čina i riječi – objasnio je Papa dodajući: Da bi liturgijsko slavlje bilo dobro ima biti molitva i dijalog s Bogom, prije svega slušanje i odgovor. Sveti je Benedikt u svojem pravilu, govoreći o molitvi psalama savjetovao redovnicima (mens concordet voci) da um usklade s glasom. Svetac dakle poučava da u moljenju psalama riječi prethode umu. Obično, nije tako: najprije se misli, a onda slijede riječi. U liturgiji je najprije riječ. Bog nam je dao Riječ, a sveta nam liturgija nudi riječi; moramo ući u riječi, u njihovo značenje, prihvatiti ih, usuglasiti se s njima, tako bivamo slični Bogu – kazao je Sveti Otac citirajući saborsku konstituciju o liturgiji.

Da se postigne potpuni uspjeh, potrebno je da vjernici pristupaju k svetoj liturgiji s pravim raspoloženjem duše, a svoju pamet usklade s glasom i da surađuju s nebeskom milosti kako je ne bi uzalud primili. Temeljni je čimbenik, bitan za dijalog s Bogom u liturgiji, suglasje između riječi i srca – ustvrdio je Benedikt XVI. dodajući da nam u usuglašavanju srca i uma može pomoći misnikov poziv da uzdignimo svoja srca iznad svojih briga, želja, tjeskoba i rastresenosti, koji izgovara prije euharistijske molitve: Gore srca! Skrušeno se srce ima otvoriti Riječi Božjoj i sabrati se u molitvi Crkve da se po riječima koje sluša i izgovara usmjeri prema Bogu. Pogled se srca treba upraviti prema Gospodinu koji je među nama, a to mora biti temeljno raspoloženje – kazao je Benedikt XVI.

Kada s takvim raspoloženjem sudjelujemo u svetoj liturgiji, naše se srce uzdiže prema visini, prema ljubavi, prema Bogu, kao što podsjeća Katekizam Katoličke crkve: Poslanje Krista i Duha Svetoga koje, u sakramentalnom bogoslužju Crkve, naviješta, uprisutnjuje i priopćuje otajstvo spasenja, nastavlja se u srcu koje moli. Oci duhovnoga života ponekad uspoređuju srce s oltarom: naše je srce Božji oltar – kazao je Sveti Otac dodajući da dobro slavimo i živimo liturgiju ako nam je srce upravljeno prema Bogu, ako se ujedinjujemo s Kristovim otajstvom i njegovim sinovskim razgovorom s Ocem. Bog nas uči moliti, tvrdi Sveti Pavao – rekao je Papa te nastavio: On nam je dao riječi da mu se obraćamo, a te riječi nalazimo u Psaltiru, u velikim liturgijskim molitvama i u euharistijskom slavlju. Molimo Gospodina da svaki dan budemo svjesni da je bogoslužje Božje i ljudsko djelo, to je molitva Duha Svetoga i naša, posvema okrenuta Ocu, u jedinstvu s utjelovljenim Sinom Božjim – zaključio je Sveti Otac, a potom na raznim jezicima pozdravio vjernike. Hrvatsku je skupinu hodočasnika pozdravio: Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a osobito vjernike iz hrvatskih katoličkih misija u Norveškoj i Švedskoj. Dragi prijatelji, svaki je kršćanin pozvan u svojoj sredini biti apostol i svjedočiti dar vjere. Neka vam sveti apostoli i mučenici pomognu da ustrajete u toj zadaći. Hvaljen Isus i Marija! (rv/bitno.net)

Foto: Shutterstock.com